Policija u Sarajevu predlaže zakonska rješenja za borbu protiv mržnje i širenja lažnih vijesti na internetu. Ali tekst prijedloga u koji je Detektor imao uvid ostavlja prostor za zloupotrebe i sužavanje slobode govora
Aktivistice Nejra Latić Hulusić i Aida Feraget žele vidjeti kazne za osobe koje im godinama prijete na internetu. Dok na telefonu lista neke od prijetnji, Nejra kaže da je bilo psihički teško podnijeti kada je u jednom trenutku dobijala 40 poruka prijetnji poput silovanja ili ubistva.
Ona je prijetnje dobijala nakon svojih kolumni.
“To su bile prijetnje koje kažu ‘treba tebe svezati na banderu na Marindvoru i silovati dok ne umreš’”, kaže Nejra.
Tokom pandemije koronavirusa ona i druge aktivistice dobijale su prijetnje kada su organizovale proteste na kojima su pozvale vlasti da nabave vakcine.
Nejra se sjeća da su prijetnje prvo počele od botova političkih stranaka koje su tada bile na vlasti, a značajno se povećale kada su se uključili protivnici vakcinisanja koji su širili dezinformacije na internetu.
Vlasti i pravosuđe tokom pandemije nisu imali odgovor da spriječe i kazne prijetnje, a pokušaji da se ograniče širenja lažnih vijesti kritikovani su zbog ograničavanja slobode govora.
Na osnovu iskustva iz pandemije i zbog količine prijetnji i mržnje na internetu, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica sada predlaže da policija istražuje i kažnjava ove pojave na internetu.
“To je jedno iskustvo iz pandemije. To je, dakle, iznošenje lažnih vijesti naročito tokom pandemija, jer smo vidjeli koliko to šteti, koliko dovodi do panike kod naših građana. Ni to se nije moglo sankcionisati”, kaže Katica.
Ovaj prijedlog već je usvojila Vlada Kantona Sarajevo i uskoro će o njemu odlučivati Kantonalna skupština.
Nacrt zakona o prekršajima u Kantonu Sarajevo po prvi put predviđa kazne za nasilje na internetu. Vlasti žele proglasiti internet javnim mjestom odnosno prostorom, kako bi sve ono što je kažnjivo u stvarnosti bilo kažnjivo i online.
“Ozbiljna prijetnja, koja evo u realnom svijetu ako se nađe kao takva, bit će sankcionisana od strane policije. Međutim, do sada ta ozbiljna prijetnja iako se nalazila negdje na internetu, ona nije mogla biti predmetom sankcionisanja od strane policije, što smatram da je doprinosilo neredu”, kaže Katica i dodaje kako zbog količine mržnje i prijetnji na internetu žele pronaći rješenje i da Nacrt zakona stavljaju pred javnost kako bi se ispravili nedostaci ili nedorečenosti.
Ali stručnjaci upozoravaju da široko postavljena definicija ostavlja prostor za njegovu zloupotrebu, a provjeravanje medija i kažnjavanje lažnih vijesti može ograničiti medijske slobode.
Prostor za zloupotrebu ili zaštita od napada
Ovaj nacrt zakona predviđa da svi prekršaji protiv javnog reda i mira mogu biti učinjeni i putem sredstava javnog informisanja, društvenih mreža ili drugih sličnih sredstava elektronske komunikacije.
Ovako široko postavljena definicija pravne stručnjake je podsjetila na rješenje u Republici Srpskoj, gdje je 2015. godine po prvi put online prostor proglašen javnim. Advokat Aleksandar Jokić smatra da je zakon zloupotrijebljen i da su građani oštećeni umjesto da su od njega imali koristi.
“Slično kao i u Republici Srpskoj, definicije su široko postavljene i toliko neprecizne da će evidentno moći dovesti do zloupotrebe”, kaže Jokić, koji je na molbu Detektora analizirao prijedloge u Sarajevu.
On se slaže da se nasilje na internetu mora kazniti ako izaziva posljedicu, strah ili uznemirenost prijetnjama ili uvredama, ali nije siguran da su to namjere predlagača zakona.
“Ne možemo reći iz ovog ugla da li će do zloupotrebe ili pogrešne primjene doći sigurno, ali da mogućnosti postoje – postoje, i da treba detaljnije i bolje da se definiše – treba”, dodaje Jokić.
Nacrt predviđa dvije glavne novine koje se odnose na internet – kažnjavanje prijetnji odnosno mržnje i kažnjavanje širenja lažnih vijesti.
Prema ovom nacrtu, predviđene kazne idu od 500 do 1.600 KM za prijetnje u online prostoru, a zamišljeno je da prekršajno odgovarati može i osoba izvan Kantona Sarajevo ukoliko je posljedica njegovog djela nastupila u ovom kantonu. Za profesora krivičnog prava Borislava Petrovića ta odredba nije novost, ali je još nejasno kako će se primjenjivati i na internetu.
“Teorija krivičnog prava i krivičnog zakonodavstva svagdje u svijetu kaže ‘krivično djelo je počinjeno kako tamo gdje je poduzeta radnja, tako i tamo gdje je nastupila posljedica’, i tu nema ništa sporno. Sad kod interneta je malo novost”, objašnjava Petrović.
Policajci regulišu rad medija
Dok kažnjavanje prijetnji i širenja mržnje za policajce i tužioce neće biti novost iako dolazi iz online prostora, policajci do sada nisu provjeravali koja vijest je lažna, a koja nije, i šta je dezinformacija.
Ovaj dio Nacrta koji predviđa kontrolu lažnih vijesti i utvrđivanje karaktera i namjere medija i pojedinaca posebno zabrinjava novinare i stručnjake, kao i to što će provjere vršiti policajci, što bi moglo ugroziti nezavisnost novinara i njihove izvore.
Za širenje lažnih vijesti putem sredstava javnog informisanja, društvenih mreža ili drugih sličnih sredstava elektronske komunikacije kojim se izaziva panika ili ometa sprovođenje mjera nadležnih organa, Nacrtom zakona propisana je kazna u rasponu od 600 do 2.100 KM za pojedinca, odnosno od 5.000 do 15.000 maraka za pravna lica.
“To je potpuno pogrešno, jer policajci nisu obučavani posebno za ovakvu vrstu poslova, pogotovo nisu obučavani za utvrđivanje istinitosti određenih navoda, šta su činjenice, a šta su mišljenja i stavovi, vrijednosni sudovi… Prema tome, dolazimo u situaciju da, tako neobučeni, oni budu ti koji će utvrđivati i odlučivati da li su neke informacije istinite ili lažne i da li mogu da uzrokuju štetu ili ne”, objašnjava Jokić.
On podsjeća da se često zvanične informacije policijskih struktura problematiziraju i utvrđuje njihova tačnost, kao što su bili slučajevi oko broja okupljenih građana na protestima.
Njega je Nacrt zakona o prekršajima u Kantonu Sarajevo, s posljedicom koju nosi po javnost i medije, podsjetio na nametanje kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, protiv koje se glasno bore.
“Bez obzira što se odredbe ne odnose na iste stvari, ali efekat koji će se primarno postići za obje izmjene je isti, da će autocenzura poprilično postati realnost kod nas u BiH i da će budućnost za medije biti poprilično teška i neizvjesna iz ugla načina i slobode obavljanja djelatnosti”, kaže Jokić.
Slično rješenje kakvo se predlaže u Kantonu Sarajevo bilo je na snazi tokom pandemije u Republici Srpskoj, ali su vlasti nakon kritika odustale od njegove primjene jer se pokazalo izazovnim da policajci bez narušavanja prava na slobodu izražavanja ocijene šta je lažna vijest.
Petrović smatra da je Nacrt načelno dobro napisan, ali dodaje da se stvarna korist nekog zakona može vidjeti tek u njegovoj primjeni, koja, po njegovom mišljenju, ne zavisi nužno od preciznosti samog zakona.
“Ključna pitanja su bila – kako ćemo to provesti, razumiju oni kad se zakon donese, ali kako to u praksi, imaju li oni kapacitet. I mislim da su tu edukacije svih pojedinaca ključne”, kaže Petrović.
On smatra da bi se primjena zakona trebala staviti na snagu tek nekoliko mjeseci od njegovog usvajanja, čime bi se ostavilo dovoljno prostora za edukaciju sudija, tužilaca i svih organa sigurnosti, kako ne bi došlo do različitih postupanja ili njegove zloupotrebe.
Katica kaže kako ne žele da dođe do zloupotreba i da je namjera doći do preciznih normi koje bi regulisale online prostor i zaštitile građane.
“Po našoj procjeni ovdje iz MUP-a Kantona Sarajevo, naše norme su precizne, mislimo da su ovo dobra rješenja, ali opet napominjemo da je ovo nacrt zakona, želimo da javnost, građani, Skupština Kantona Sarajevo, da daju svoje mišljenje o onim našim zakonskim rješenjima koje smo mi predvidjeli u ovome zakonu”, kaže Katica.
Nacrt zakona već su javno kritikovale brojne nevladine organizacije, novinari i aktivisti za zaštitu ljudskih prava koji su pozvali vlasti da odustanu od prijedloga o kontroli lažnih vijesti.
Na zvaničnoj stranici Skupštine Kantona Sarajevo još uvijek nije najavljeno kada će poslanici razmatrati ovaj nacrt.
AUTOR: Azra Husarić Omerović
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!