Lignje, hobotnica, rižoto s morskim plodovima, file orade ili brancina. Bilo bi očekivano da su neka od ovih jela najpopularnija u restoranima kraj mora.
No, u restoranima na hrvatskom otoku Braču kao jedno od glavnih jela nude ćevape.
Cijene porcije ćevapa u restoranima kraj marine koštaju i do 18 eura (35 KM), dok se u konobama mogu naći i za mnogo manje novca – 12 eura (23 KM). Budući da se nalazimo na otoku pitali smo ugostitelje zašto prodaju ćevape i da li ih iko naručuje.
“A, ne mogu ja izbacit nešto što ide ko ludo. Stranci, Nijemci i Italijani su ludi za ćevapima, ono, njima vam je balkanska kuhinja nešto posebno. Ludi su za njom”, kaže za BUKU vlasnica jednog ugostiteljskog lokala na Bolu.
Cijene u Hrvatskoj su godinama u porastu, pa je ljetovanje na obalama ove države skupo i Hrvatima, a zbog cijene transporta do kopna, cijene su posebno visoke na otocima.
Tako su cijene u martetu na otoku, više nego li u nekim razvijenijim državama Evrope.
Krema za sunčanje košta 20 eura (40 KM), za 700 grama Nutelle morate izdvojiti 6,49 eura (13 KM), za limenku Heineken piva u marketu platit ćete 1,99 eura (4 KM). Pakovanje Zdenke košta 5,44 eura (10.50 KM), pakovanje President rezanog sira košta 5,44 eura (10.50 KM). Za kilogram Deluxe šunke trebate izdvojiti 46,56 eura (90 KM), a pakovanje od 100 grama košta 4,19 eura (8 KM).
80 grama Gavrilović graničarske kobasice košta 2,39 eura (4.50 KM), odnosno potrebno je izdvojiti 29,87 eura (58 KM) za kilogram.
Pašteta Argeta u marketima na otoku Braču košta 1,69 eura (3.50 KM).
Kada su u pitanju restorani, za obrok za dvije osobe potrebno je izdvojiti od 50 do 100 eura.
Porcija rižota košta od 14 eura (27 KM) u konobama, do 20,50 eura (40 KM) u restoranima. File lubina košta i do 30 eura (60 KM), a prosječna cijena bifteka je od 30 do 40 eura.
Hrvatska je obala odavno postala preskupa za građane zemalja Zapadnog Balkana, a ni za građane Evropske unije nije pristupačna. Većina ovdašnjih turista su stranci pa se osoblje u kafićima i restoranima obraduje kada čuje da gosti pričaju domaće jezike.
Osoblje u ugostiteljstvu pretežno je iz Srbije i BiH, dok u nekim dijelovima Hrvatske poput Cavtata među random snagom prednjače građani Sjeverne Makedonije.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!