Četvero glumca iz Tuzle tvrde da tamošnje Narodno pozorište nije po zakonu sprovelo konkursnu proceduru za prijem u radni odnos glumaca druge kategorije.
Ističu da su novi članovi primljeni po stranačkom, a ne profesionalnom odnosu te da cijeli slučaj trebaju ispitati nadležne institucije, među kojima je i tužilaštvo.
Grupa glumca iz Tuzle koju čine Samina Mujkanović, Luka Spasojević, Mirza Mujagić i Hasan Sušić progovorila je o, kako navode, kriminalnim radnjama koje se dešavaju u tamošnjem Narodnom pozorištu.
O slučaju stranačkog zapošljavanja, u kojem je prema njihovim tvrdnjama involvirana Socijaldemokratska partija (SDP), obavijestili su sve nadležne na gradskom i kantonalnom nivou, a pismo su uputili i na adrese Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine te Transparency Internationala BiH.
Mujkanović, Spasojević, Mujagić i Sušić uputili su zahtjev za preispitivanje zakonitosti rada Narodnog pozorišta u Tuzli, ali i za poništenje javnog oglasa za prijem tri glumca druge kategorije na određeno vrijeme u trajanju do tri godine, sa punim radnim vremenom.
Oni navode da je 9. novembra ove godine komisija utvrdila da su od 13 blagovremenih zaprimljenih prijava dvije bile nepotpune, a da je dva dana kasnije, usmenom ispitu pristupilo deset kandidata. Među njima su i četiri glumca koja su potpisala pismo, a nisu primljeni u radni odnos.
“Naime, sporna konkursna procedura je od momenta pozivanja kandidata na pismeni/usmeni dio konkursa ispunjena nejasnoćama, proceduralnim nepravilnostima i diskriminaciji kandidata, s obzirom na članstvo u političkoj partiji, odnosno funkciji u političkoj partiji, političkom i drugom mišljenju, spolnoj diskriminaciji i diskriminaciji na osnovu nacionalne pripadnosti, a sve u korist izabranih kandidata”, navode glumci u pismu koje je upućeno i portalu Klix.ba.
O imenima se govorilo i prije objave konkursa
Inače, obavijest o izboru kandidata od 17. novembra ove godine sadržava i rang listu kandidata, po kojoj su prvorangirani ujedno i izabrani kandidati, a riječ je o Jasmini Dedić-Ibrić, Mirzi Pinjiću i Irmi Zukić.
Mujkanović, Spasojević, Mujagić i Sušić dosad su imali honorarnu saradnju s Narodnim pozorištem u Tuzli, a kako tvrde, i prije objave javnog konkursa javno se govorilo o imenima kandidata koji će biti primljeni. Tvrde da se javno govorilo o tri radna mjesta koja su unaprijed određena različitim lobiranjima.
“Imena izabranih kandidata bila su unaprijed poznata potpisnicima ovog zahtjeva, kao i uposlenicima drugih institucija kulture u gradu, gdje se otvoreno pričalo o unaprijed namještenom konkursu i kako je to ‘izgubljena bitka’ za ostale kandidate, koji su u konkursnu proceduru ušli znanjem i strukom, a ne članstvom u bilo kojoj partiji”, ističu Mujkanović, Spasojević, Mujagić i Sušić.
Pritisak “javne tajne”, kako navodi četvero glumaca, negativno je utjecao i na jednog kandidata koji nije pristupio pismenom/usmenom dijelu konkursa.
“Imao je navedena saznanja i nije želio da se izlaže poniženju kojem smo mi, nakon objave rang liste izloženi. Kandidati koji su uprkos negativnom javnom pritisku pristupili pismenom/usmenom dijelu ispita, a koji su potpisnici ovog zahtjeva, odbijali su prihvatiti da je u tuzlanskom pozorištu, sa takvom tradicijom, moguće sprovesti u djelo ovakvu javnu prevaru, degradirati struku i zagaditi ogledalo našeg grada političkim kusuranjima i trgovinom utjecajima”, navode glumci.
Opasan presedan
Kada je riječ o konkursnoj proceduri, kažu i da je način njenog sprovođenja, kandidate doveo u nepovoljan položaj u odnosu na one izabrane, a također je omogućeno i manipulisanje bodovima.
“U pismenom pozivu na pismeni/usmeni dio ispita navodi se: ‘U okviru pismenog ispita, provjera znanja kandidata će biti iz oblasti pozorišne djelatnosti, opće kulture i općih akata ustanove, upućenom od Vildane Bilajac-Isabegović, sekretara pozorišta. U suprotnosti sa uobičajenom praksom zapošljavanja u javnim ustanovama da se taksativno nabroje akti, odnosno stručna literatura kako bi svi kandidati imali jednake šanse za prijem u radni odnos u svrhu osiguranja načela zakonitosti, transparentnosti i jednakosti u konkursnoj proceduru, sekretar pozorišta je na pismene upite odgovarala sa frazama da je: ‘opća kultura jedan širi pojam koji podrazumijeva opće obrazovanje i opću informisanost o različitim temama ili oblastima…’, stvarajući na takav način jedan opasan presedan u zapošljavanju u javnim ustanovama”, tvrde Mujkanović, Spasojević, Mujagić i Sušić.
Ukoliko bi se napravila ozbiljna istraga u ovome predmetu, kako kažu potpisnici pisma, čak bi se i prostom matematikom moglo shvatit kako se manipulisalo bodovima. Oni tvrde i to da su kandidati, očigledno, imali unaprijed pripremljena pitanja i odgovore.
U zvaničnom dokumentu pozorišta, kako kažu, navodi se da će kandidatima na usmenom ispitu biti postavljeno po 10 pitanja koja nose maksimalno pet bodova, što u praksi nije bio slučaj.
“Kandidatima je postavljeno po sedam do osam pitanja, što bez ikakve sumnje upućuje da se bodovima manipulisalo kao i da je ispit formalno organizovan kako bi se stvorio privid poštivanja zakona i drugih podzakonskih akata”, dodaju Mujkanović, Spasojević, Mujagić i Sušić.
Primanje u radni odnos bez da se zna kako glume
Tvrde i da tokom usmenog ispita nije organizovan praktični dio kao ogledalo rada i talenta svakog glumca (monolog), što dalje aludira da su izabrani kandidati, zapravo izabrani na osnovu poznavanja zakonskih propisa, a ne vlastitih glumačkih vještina.
“Dakle, kandidatima nije pružena mogućnost da pristupe praktičnom ispitu iz glume kako bi prezentovali svoje kvalitete i sposobnosti, nego su ocijenjeni i rangirani na osnovu poznavanja zakonskih propisa i proizvoljnom raspoređivanju bodova na usmenom dljelu ispita koji je kontaminiran brojnim neregularnostima”, dodaju Mujkanović, Spasojević, Mujagić i Sušić.
Opisuju da se pismeni dio ispita odvijao u pozorišnoj sali, odnosno gledalištu koje ima 190 mjesta.
“Kandidati su imali mogućnost da sjednu gdje god žele na proizvoljnoj udaljenosti. Od kandidata nije traženo da odlože mobilne uređaje, što je omogućilo prepisivanje tačnih odgovora. Nad kandidatima tokom pismenog ispita skoro da nije bilo nadzora”, opisuju Mujkanović, Spasojević, Mujagić i Sušić.
Ćatibušić: Svako komentiranje slučaja bio bi pritisak
S druge strane, direktor Narodnog pozorišta u Tuzli Mirza Ćatibušić za Klix.ba kaže da je u toku žalbeni postupak, a svako komentiranje slučaja u javnosti predstavljalo bi pritisak.
“Upravni odbor kao drugostepeni organ odlučuje po žalbama, tako da proces još uvijek traje. Ono što ja mogu reći je da se pitanje konkursa ne rješava na ovakav način (slanjem pisma medijima, op.a.), nego žalbom, tužbom ili eventualno inspekcijskim nadzorom”, kazao je Ćatibušić.
Nezadovoljni glumci su na kraju zaključili da neće prihvatiti poruku trenutnog menadžmenta pozorišta, da ih, kako kažu, na bilo koji način natjera da balansiraju između iskrene umjetnosti i onoga što pojedini vlastodršci smatraju umjetnošću, kroz koju rješavaju svoja kadrovska pitanja i potkusuruju se u personalnim dilovima. Zaključuju da ne poznavajući osnove pozorišne umjetnosti, čine nesagledivu štetu pozorištu i umjetnosti uopće.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
