Debatom do zdravstvene pismenosti nove generacije

U svijetu preplavljenom informacijama, sve je teže razlikovati činjenice od fikcije. Dezinformacije se šire brzo, utječući na ključne odluke i ugrožavajući napore javnog zdravstva, posebno u kontekstu imunizacije i vakcinacije. U ovakvim okolnostima, zdravstvena pismenost postala je esencijalna životna vještina. Ne radi se samo o razumijevanju medicinskih pojmova; radi se o donošenju informiranih odluka koje duboko utiču na našu dobrobit, a u konačnici nas mogu koštati i života.

Definicija američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) iz pandemijske 2020. godine zdravstvenu pismenost opisuje kao stepen do kojeg pojedinci imaju sposobnost da pronađu, razumiju i koriste informacije i usluge kako bi informirali odluke i akcije vezane za zdravlje sebe i drugih. Zanimljiv aspekt ovog redefiniranja jeste dodatno naglašavanje sposobnosti ljudi da koriste informacije o zdravlju u poređenju s prvobitnom namjerom da se informacije samo razumiju.

Mladi, kao budući lideri, imaju ogromnu moć oblikovati percepciju, zagovarati istinu i usmjeriti svoje zajednice ka informiranim odlukama. Kada je u pitanju tako važna tema kao što je imunizacija, obrazovanje mladih u domeni zdravstvene i medijske pismenosti je od suštinskog značaja. Debatni kampovi su se pokazali kao dinamična platforma za razvoj zdravstvene pismenosti kod mladih osoba, posebno u kontekstu imunizacije. Važno je napomenuti da u središtu zdravstvene pismenosti leži sposobnost shvatanja često složenih koncepata zdravlja, uključujući i samo razumijevanje vakcina i njihovog sastava te shvatanja imunizacije u kontekstu zaštite zajednica od bolesti koje se mogu spriječiti. Samim tim, naoružati mlade znanjem, vještinama kritičkog razmišljanja i sposobnošću da učestvuju u informiranim debatama o vakcinama, investicija je u zdraviju budućnost.

Izazovi mladih debatera/ki

Debatni kampovi za mlade u okviru projekta “Mladi za bolje medije”, koji finansira Evropska unija, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i JaBiHEU, u saradnji s UNICEF BiH i uz podršku USAID BiH, koncipirani su kao mjesto gdje se pored edukacije o medijskoj pismenosti, učesnicima pruža prilika za lični razvoj, razvoj liderskih vještina te jačanje samopouzdanja kroz javni nastup. Kampovi nude jedinstvenu kombinaciju iskustvenog učenja i zabavnih aktivnosti koje angažiraju mlade na načine na koje tradicionalne metode učenja često ne mogu. Tako je od 28.8 do 1.9, debatni kamp “Razvoj vještina medijske pismenosti i otpornosti mladih na dezinformacije” u Tesliću okupio 19 mladih ljudi iz cijele BiH, različitih nivoa znanja, stajališta i iskustava u domeni medijske pismenosti, ali i same imunizacije. Na petodnevnom putovanju otkrivanja, diskusije i osnaživanja znanjem, alatima i strategijama za borbu protiv dezinformacija istraživali su kako kritički promišljati i vrijednovati tvrdnje koje čuju i o kojima čitaju, na koji način identificirati i koristiti mehanizme i mogućnosti da sami pronađu relevantne i provjerene informacije te oblikuju i dalje efektno prenose poruke. Kruna naučenog bila je debata koju je posljednjeg dana vodila Ivana Kešić, mentorica i trenerica Kampa.

Afirmacija i negacija

Debate pružaju platformu mladima da se nauče kako na odgovarajući način oblikuju argumente, postavljaju pitanja i iskažu kontraargumente. Tokom pripreme za debate, učesnici su proučili ne samo mehanizme medijske pismenosti, nego su imali priliku i iskoristiti naučeno od predavača, te uzajamno razumijeti perspektive, što vodi do kritičkog razmišljanja i informiranih odluka. Na samom kampu, istražujući date teme debate kroz različite primjere, mladi su dobili praktični uvid u stvarni utjecaj medijske reprezentacije, ali i svojih odluka o vakcinaciji.

“Tema koju su studenti i studentice odabrali za finalnu raspravu govorila je o potrebi i mehanizmima za moderaciju sadržaja na društvenim mrežama s ciljem suzbijanja širenja dezinformacija o vakcinama, imunizaciji i zdravlju. U Afirmacijskom timu su tvrdili da je potrebno uvesti strožiju moderaciju sadržaja na društvenim mrežama i automatski ukloniti svaku objavu koja jeste, odnosno može biti dezinformacija o vakcinama, pozivajući se na međunarodna istraživanja valjanog uzorka koja su pokazala da 51% mladih ljudi, starosti od 25 do 35 godina, polovinu svog budnog vremena provodi upravo konzumirajući sadržaj “na mreži” – online. Njihovi oponenti, studenti i studentice u timu Negacije, prihvatili su tvrdnju da društvene mreže značajno doprinose oblikovanju stavova svojih korisnika i korisnica i da po svom konceptu otvorene platforme za dijalog mogu biti sredstvo koje će zlonamjerni, nepouzdani izvori koristiti da se lažno predstave kao stručni autoriteti, no odbacili su tvrdnju o korisnosti i potrebi za uvođenjem strožije moderacije navodeći da svako ograničenje slobode govora ili bilo koje druge slobode mora biti nužno, minimalno i privremeno. Umjesto toga, zagovarali su holistički pristup koji bi uključivao priznavanje postojeće, umjerene moderacije sadržaja na društvenim mrežama koja treba biti osnažena, podržana kampanjama o odgovornom odnosu prema imunizaciji izdravlju i jačanjem medijske i zdravstvene pismenosti novih generacija, kroz školstvo i programe neformalne edukacije,” objasnila je Ivana Kešić, koja je mentorirala debatere te im pomogla da se na najbolji mogući način pripreme za sučeljavanje mišljenja.

Interakcije među mladima su bitan aspekt ovih kampova. Mladi učesnici koji uspješno savladaju alate medijske pismenosti, te medijsku reprezentaciju procesa imunizacije i vakcinacije mogu mentorirati i dalje educirati svoje vršnjake. Učenjem od od onih sa kojima se mogu poistovjetiti, gradeći poverenje i prijateljstvo, stvara se osnova za međusobni rast i podršku. Najbolji debater kampa u Tesliću, Lukas Nikolić iz Tuzle istakao je kako je kroz učenje debatnih tehnika i iskustvo debatiranja, uspio usvojiti važna znanja o medijskoj i zdravstvenoj pismenosti.

“Debatne tehnike su me naučile kako kritički promišljati medijske sadržaje, prepoznati manipulaciju i lažne vijesti te razlikovati pouzdane izvore informacija. Također, naučio sam kako prepoznati različite perspektive i mišljenja te argumentirano izražavati vlastite stavove. Planiram prenijeti ta znanja na svoje vršnjake kroz različite aktivnosti, od neformalnog razgovora do organiziranja radionica na ovu temu. Na kampu me se posebno dojmila atmosfera suradnje i timskog rada. Svi sudionici su bili otvoreni za različite ideje i stavove te su me potaknuli da razmišljam izvan svoje zone udobnosti”, naveo je. Lukas svoje fakultetsko obrazovanje nastavlja u Osijeku, no planira i dalje sudjelovati u sličnim aktivnostima u Bosni i Hercegovini.

Tekst je nastao u sklopu projekta “Mladi za bolje medije”, koji finansira Evropska unija, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i JaBiHEU, u saradnji sa UNICEF BiH i uz podršku USAID BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad