U sklopu povećanja financijske dostupnosti sredstava iz europskih fondova, a osobito kada govorimo o IPA III mehanizmu, BiH ubrzava aktivnosti za sudjelovanje u financijski iznimno vrijednom programu Interreg IV-B IPA za Dunavsku regiju za razdoblje 2021. – 2027. godine, a koji donosi financiranje Europske unije u iznosu nešto višem od 215 miliona eura (430 miliona KM), kao i udio država članica s više od 53 miliona eura (106 miliona KM).
Naime, na svojoj posljednjoj sjednici Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog sporazuma o financiranju za Interreg IV-B IPA Program za dunavsku regiju za razdoblje 2021. – 2027. godine između Europske unije, koju predstavlja Europska komisija, Mađarske, koju predstavlja Ured premijera Mađarske, i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za europske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Sporazum utvrđuje uvjete financiranja i provedbe programa u BiH, uz financijsku potporu Europskog fonda za regionalni razvoj, Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III) i Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa te uz nacionalno sufinanciranje programa. Ukupan budžet programa je 268,809.822 eura, a ukupni finansijski doprinos Europske unije je 215,047.857 eura, dok će 53,761.965 eura sufinancirati zemlje sudionice projekta.
Program će dodatno osigurati potporu zemljama korisnicama u usvajanju i provođenju političkih, institucionalnih, pravnih, administrativnih, društvenih i ekonomskih reformi u procesu usklađivanja s vrijednostima Europske unije i postupnog usklađivanja s pravilima, standardima, politikom i praksom EU-a, u cilju stjecanja članstva.
Novo programsko područje pokriva ukupno 1,083.945 km2 i sastoji se od istih 14 zemalja koje su sudjelovale u Dunavskom transnacionalnom programu 2014. – 2020. U državama članicama EU-a programsko područje obuhvaća Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Njemačku, Mađarsku, Rumuniju, Slovačku i Sloveniju.
Susjedne zemlje koje pripadaju programskom području su Bosna i Hercegovina, Moldavija, Crna Gora, Srbija i Ukrajina. U usporedbi s drugim makroregijama EU-a, dunavska regija ima najveći broj zemalja – i ujedno najveći udio pograničnih regija. Osim Njemačke i Ukrajine, sve države su dio programskog područja s cijelim svojim teritorijem, što ukupno čini 70 NUTS2 regija.
Uvidom u ciljeve navedenog programa vidljivo je kako on želi unaprijediti inovacije i tehnološki transfer u ovom području, promovirati obnovljive izvore energije, inkluzivno tržište rada, kao i raditi na unaprjeđenju kapaciteta za makroregionalno upravljanje.
U opisu prvog cilja koji se odnosi na unaprjeđenje transfera znanja, ističe se kako postoji jaz između starih i novih država članica, kao i pridruženih zemalja, u odnosu na inovacijski ekosistem.
Objašnjavajući tematiku energetike, navodi se raznolikost dostupnih izvora, a za BiH se precizira kako 32 posto energije dobiva putem hidrocentrala, što je bolje od europskog prosjeka. Nadalje, u opisu jednog od ciljeva ističe se i prednost ovoga područja koja se oslikava kroz visok potencijal u kulturnoj raznolikosti. Valorizacija, odnosno očuvanje kulturne baštine i razvoj kreativnih industrija, može imati, ističu kreatori programa, izravne pozitivne socioekonomske učinke.
U konačnici, sve države koje sudjeluju u programu upućene su jedna na drugu, a razlog je i činjenica da se 44,7 posto teritorija dunavske regije nalazi bliže od 30 km od najmanje jedne državne granice. Posljedično, ne može biti ključnoga razvoja a da isti nema, ako ništa, neizravne prekogranične utjecaje.
Uz tematski sličan Interreg IPA Adrion program, BiH i njene lokalne zajednice u bliskoj će budućnosti imati prilično izdašne izvore financiranja za različite projekte s kojima će moći osnažiti lokalnu privredu, podignuti životni standard, kao i razinu tehnološke spremnosti za suočavanje s energetskim izazovima. IPA III se i na ovaj način pokazuje kao važan financijski mehanizam potpore na putu prema EU, uz naglasak kako nagrađuje rezultate te podržava zemlje kandidate i potencijalne kandidate u usvajanju i primjeni ključnih političkih, institucionalnih, socijalnih i ekonomskih reformi, piše Vecernji.ba.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
