Julija Koš iz židovske zajednice Zagreba o Dodikovom intervjuu: Primitivni šovinistički iskaz

Izraelski Jerusalem Post (JP) objavio je ovih dana intervju s predsjednikom bosanskohercegovačkog entiteta Republika srpska (Rs) Miloradom Dodikom, u kojem je lider bosanskih Srba iznio niz kontroverznih stavova, uključujući negiranje genocida u Srebrenici i “nemogućnost suživota s muslimanima”. U intervjuu koji je JP objavio 14. juna, pod naslovom “suživot sa muslimanima nemoguć”, Dodik objašnjava zašto ne vidi budućnost za suživot sa muslimanima u BiH i povlači paralele sa situacijom na Bliskom istoku.
Intervju je izazvao niz, uglavnom negativnih reakcija. Jučer, 19. juna 2024. isti list objavio odgovor direktora Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Emira Suljagića i političkog analitičara Jasmina Mujanovića, koji su ustvrdili da “doslovno nijedan aspekt Dodikovih tvrdnji tokom ovog intervjua nije činjeničan”, te su osudili odluku lista da uopšte objavi takav intervju.
Ovim povodom za portal Radiosarajevo.ba govori mr. sc. Julija Koš, pripadnica židovske zajednice Zagreb i dugogodišnja aktivistica ove zajednice.
Koš je magistra društvenih znanosti, diplomirala je povijest umjetnosti, arheologiju i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Unatrag 35 godina vodi specijalne knjižnice judaicae; dugogodišnji je predavač s područja židovskih studija i povijesti židovskog naroda, te opće povijesti i sociologije religije; autorica, prevoditeljica i urednica je više knjiga, članaka i leksikografskih jedinica s područja židovskih studija i povijesti židovske književnosti. Vanjska je suradnica Yad Vashema, izraelske državne ustanove za čuvanje sjećanja na Holokaust. Unuka je, nećakinja i rođakinja brojnih žrtava stradalih u nacističkim i ustaškim progonima Židova. 
“Riječima velikog Elieja Wiesela, ‘moji stavovi ne mogu biti drugi nego židovski’, a to za mene znači i: o svemu misliti istinito, pošteno, objektivno, jasno. Uvijek sam protiv korištenja (zloupotrebe) teških i ozbiljnih povijesnih tema u bilo koje i bilo čije dnevnopolitičke svrhe, pa tako i korištenje Holokausta i tragičnog genocida u Srebrenici.
Jer neovisno o bilo čijoj rezoluciji i bilo kojem objavljenom privatnom mišljenju, neovisno čak i o sudskoj presudi koja je to potvrdila (2007.), srebrenička tragedija bošnjačkog naroda je genocid prema izvornoj definiciji o pojmu genocida (1948.) a i prema svakom ljudskom logičkom stavu – ni jedan drugi genocid, bez obzira tko ga, kada i gdje počinio, tu činjenicu ne može i neće izbrisati”, govori Koš za Radiosarajevo.ba.

Prije 4 dana
Prve reakcije na intervju Milorada Dodika za Jerusalem Post: ‘Razočaravajuće i puno mržnje’

Slijepe izjave mržnje
Može se, veli Koš, tu činjenicu iz raznih interesa prikrivati, negirati, zamagljivati, bijesno odbijati, ali ta činjenica ostaje.
“U zloupotrebe velikih povijesnih tema, s ciljem očitog širenja iracionalne, šovinističke mržnje, spada i nedavni (nipošto ne prvi takav) istup predsjednika RS-a, objavljen ovih dana u Jerusalem Postu, pritom objavljen pod naslovom koji sažeto poručuje da je ‘suživot s muslimanima nemoguć’; ovakvim naslovom, očito nepromišljeno i nepotrebno, urednik ‘dolijeva ulje na vatru’, nije opravdano, ali treba reći da je to objavljeno u objektivno nevjerojatno teškim ratnim okolnostima za izraelsku državu (nakon stravičnog Hamasovog terorističkog napada 7. oktobra 2023., koji je – kratko i jasno rečeno – okidač za ono što se dogodilo nakon toga)”, stav je Koš.
Ali, dodaje Koš, služiti se, makar i u tim okolnostima, ovakvim slijepim izjavama mržnje koje dolaze s razmjerno visokih političkih govornica, “nikada nije bio dobar izbor ni dobar put za ičiju budućnost”.
“O pitanju je li Bosna i Hercegovina od starine bila država, više znaju medievalisti, ali da je ona u cijelo moderno doba bila i danas jest država, to je činjenica. Ta je država u teškoćama, u previranjima nakon nedavnog balkanskog rata, rastrzana i do danas svojevrsnim hladnoratovskim posljedicama tog – nekada bismo ga opravdano nazvali bratoubilačkog – jugoslavenskog rata”, istakla je.
Stoga, naglasila je Koš, ne čudi posezanje šapom velikih protagonista toga hladnog rata za velikim temama u korist vlastitih političkih namjera.
“Ali, tko s kim može a tko s kim ne može živjeti, ipak je mnogo složenije pitanje od ovog primitivnog šovinističkog iskaza. Stoljećima je, u inat današnjoj raširenoj mržnji, dobar suživot triju zajednica trajao upravo u toj Bosni i Hercegovini. ‘Birvaktile’ su – u starini – ‘komšije bili samo ljudi’. Nažalost, u teškim vremenima u kakvima živimo, mnogi, bez imalo kritičnosti i povijesne istinitosti, vuku svaki na svoju stranu. Izlaz je, čini se, tek u vrlo dalekoj budućnosti…”, zaključila je Koš u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

radiosarajevo.ba