Negiranje genocida u Srebrenici povećano za više od tri puta u odnosu na godinu ranije

Povratak na 305 slučajeva negiranja, sa specifičnim porastom u aprilu i maju, pokazuje da su negatori genocida donošenje Rezolucije o Srebrenici u UN-u iskoristili da u većem broju negiraju genocid, a drugi razlog je i neprocesuiranje negatora iz ranijeg perioda, navodi se u petom Izvještaju Memorijalnog centra Srebrenica.

Edin Ikanović, koautor Izvještaja o negiranju genocida za 2024. godinu, rekao je da se BiH vraća na zabrinjavajuće brojeve koje smo imali prije nego što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, piše Detektor.ba.

-Razlog tome je neprocesuiranje onih koji su u proteklom periodu negirali genocid. Onog trenutka kada su stupile na snagu izmjene Krivičnog zakona, vidjeli smo da se vrlo mali broj aktera usuđuje da negira genocid, a ranije su to stalno činili. Sada kada su vidjeli da nema sankcija, nastavili su opet po starom. I zato imamo ovo što imamo – kazao je Ikanović za Detektor.

U Izvještaju, predstavljenom na godišnjicu otvaranja Memorijalnog centra, navodi se da je negiranje povećano za više od tri puta u odnosu na godinu ranije.

Od jula 2021., kada je bivši visoki predstavnik u BiH nametnuo izmjene Krivičnog zakona prema kojima je kažnjivo negiranje genocida, zločina i veličanje zločinaca, podignute su tri optužnice, od čega su dvije dokaz ranije prakse Tužilaštva BiH o cjepkanju optužnica protiv jedne osobe na više njih, a treća je odbijena. Naknadno, Sud BiH je spojio dvije optužnice protiv Vojina Pavlovića za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti u jedan predmet, koji se trenutno vodi u Sarajevu, navodi Izvještaj.

Profesor Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina pri Univerzitetu u Sarajevu i koautor prošlogodišnjeg Izvještaja o negiranju genocida u BiH, smatra također da je pravosuđe odgovorno za povećanje negiranja, koje je, naveo je, posljednja faza genocida.

-Ono što vidimo jeste da pravosudni sistem u BiH, kao ni institucije države nisu adekvatno reagirale i one su zapravo na taj način motivirale negatore genocida da nastave s negiranjem – rekao je Džananović i dodao da mu nije jasan ni izostanak reakcije međunarodne zajednice u BiH.

-Ako međunarodna zajednica i pravosudne institucije BiH ne budu reagirali na ovu pojavu, u perspektivi ćemo se vratiti i na 700 slučajeva negiranja genocida na godišnjem nivou, kako je to bilo prije izmjena Krivičnog zakona. Ono što je činjenica jeste da je bosanskohercegovačko društvo duboko podijeljeno, da se negiranje genocida koristi u dnevnopolitičke svrhe, u ideološke svrhe, koje su i dovele do genocida nad Bošnjacima u Srebrenici – podvukao je.

Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i koautor ovogodišnjeg Izvještaja, naveo je kako je, nakon što je pri Ujedinjenim nacijama 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, došlo do korištenja cijele političke mašinerije u propagiranju revizionističkih narativa.

-U Srbiji je za vrijeme njihovih lokalnih izbora uvećano negiranje, uvećan narativ negiranja genocida, i to se sada koristi kao oružje u smislu da je to izdaja srpskog naroda. U medijskim tekstovima, osim samih negiranja, postoje i drugi narativi govora mržnje kao što je nazivanje Bošnjaka muslimanima, da se tabuti kopaju prazni i drugi elementi koje bi Tužilaštvo BiH, da hoće, moglo koristiti – istakao je Džidić.

Rekao je da je Tužilaštvo BiH odbacilo najmanje deset krivičnih prijava protiv Milorada Dodika, koji je negirao genocid, iako su utvrđena 23 njegova negiranja genocida u javnom prostoru, a čak 50 mrzilačkih elemenata koje je javno iznio za Srebrenicu.

Među pojedincima najveći negatori genocida u Srebrenici bili su, pored Dodika, i predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice i uposlenik Općine u ovom gradu Branimir Kojić, potom Radovan Višković, premijer Vlade RS-a, Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, i Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Na listi su, prema podacima Memorijalnog centra, i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, bivša premijerka Srbije Ana Brnabić, potpredsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić i narodni poslanik u Skupštini Srbije Miodrag Linta.

Amra Begić Fazlić, pomoćnica direktora Memorijalnog centra Potočari Srebrenica, kaže da su, nažalost, očekivali povećanje negiranja kada je izglasana Rezolucija.

-Mi smo svjesni da će biti jako teško doći do faze da negiranja neće biti, ali mi ćemo stalno govoriti javnosti i nosiocima javnih i pravosudnih funkcija o istini koja se ovdje dogodila, da se dogodio genocid u Srebrenici – poručuje Begić Fazlić.

Prema Izvještaju, mediji su igrali ključnu ulogu u kampanji protiv usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, posebno u entitetu Republika Srpska i Srbiji, gdje su režimski mediji koristili svaki raspoloživi kanal za relativizaciju ili negiranje genocida. Ubedljivo najveći broj slučajeva negiranja genocida zabilježen je u Novinskoj agenciji “Srna”, zatim srpskom Informeru, RTRS-u i srpskoj Politici.

Šuhra Sinanović, predsjednica Udruženja “Žena Podrinja” – Bratunac, zamjerila je što nijedan predstavnik institucija BiH nije bio na predstavljanju petog Izvještaja Memorijalnog centra.

-Meni je žao što danas ovdje nema nikoga s državnog nivoa, nema nikoga iz Vijeća ministara, nema čak ni ministara za boračka pitanja. Samo smo mi žrtve ovdje koje još uvijek ovo podržavamo i čuvamo – rekla je.

Nura Begović iz Udruženja “Žene Srebrenice” podsjetila je da, osim negiranja, žrtve najviše boli spor proces traženja nestalih osoba.

-Imamo majke koje su uspjele samo ukopati po jednu ili dvije koščice. Imamo majke koje su ukopale dva sina, a trećeg nikada nisu pronašle. Poručujem odavde neka to ubrzaju – navela je ona prilikom obilježavanja 21. godišnjice Memorijalnog centra Potočari – Srebrenica.

Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, prenisi BIRN BiH.