Nekoliko sedmica nakon što je Hrvatski sabor podržao izmjene Izbornog zakona BiH radi “legitimnog predstavljanja” Hrvata, sa skupa u Sarajevu poručeno je da se pitanje ravnopravnosti naroda ne može svesti samo na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, već da treba analizirati stvarnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda i Ostalih u državnim institucijama.
To je jedna od poruka konferencije “Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama Bosne i Hercegovine”, održane u petak, 7. avgusta u Sarajevu.
Skup je organizovan nekoliko sedmica nakon što je Hrvatski sabor usvojio Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, kojom je podržao izmjene izbornog sistema radi osiguravanja, kako je navedeno, legitimnog političkog predstavljanja Hrvata.
Među modelima koje podržava rezolucija navedeno je i formiranje posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Jedan od organizatora, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da rezolucija Hrvatskog sabora nije direktan razlog za organizovanje konferencije, ali da jeste bila jedan od povoda za otvaranje rasprave.
“Rezolucija usvojena u Hrvatskom saboru bila je okidač da se vratimo u stvarno stanje, brojke, a prije svega termine koje neki u BiH zloupotrebljavaju”, rekao je Konaković.
Prema njegovim riječima, pitanja konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja često se koriste za podizanje političkih tenzija, naročito u predizbornim periodima.
Tvrdnje o većem učešću Hrvata
Govoreći o zastupljenosti u institucijama BiH, Konaković je naveo da se u 36 državnih institucija rukovodeće funkcije raspoređuju tako da predstavnici sva tri konstitutivna naroda imaju po 12 pozicija.
“Pitam zašto? Nigdje nije propisano. Zašto bi Hrvati i Bošnjaci imali po 12 rukovodećih pozicija kada Ustav BiH kaže da će se u toj vrsti pozicioniranja voditi računa o procentualnoj zastupljenosti?”, rekao je Konaković.
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić ocijenio je da proporcionalna zastupljenost nije politički zahtjev, već ustavna obaveza.
Pozivajući se na podatke predstavljene na konferenciji, Zvizdić je ustvrdio da je udio Bošnjaka zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine više od deset procentnih poena manji od njihovog udjela prema posljednjem popisu stanovništva, te da su posebno nedovoljno zastupljeni na rukovodećim funkcijama.
Istovremeno je otvorio pitanje položaja Bošnjaka u Republici Srpskoj, navodeći da se ravnopravnost konstitutivnih naroda ne može posmatrati samo kroz jednu političku temu ili jedan nivo vlasti.
Učesnica i zastupnica Hrvatskog sabora
Među učesnicima konferencije bila je i Dalija Orešković, jedina zastupnica u Hrvatskom saboru koja je glasala protiv rezolucije o političkom položaju Hrvata u BiH.
Obrazlažući svoj stav, Orešković je rekla da ne smatra primjerenim da parlament jedne države političkim porukama utiče na izborni sistem druge države.
“Smatrala sam da takav način slanja političkih poruka jednog parlamenta prema izbornom sustavu druge države nije primjeren”, kazala je.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović rekao je da bi analize predstavljene na konferenciji trebalo da pokažu u kojoj mjeri konstitutivni narodi učestvuju u radu institucija BiH, ali i kakve posljedice neravnomjerna zastupljenost može imati na funkcionisanje države.
Prema navodima organizatora, na konferenciji su predstavljene analize zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH, raspodjele rukovodećih funkcija i kadrovske strukture, kao i pitanja provođenja odluka Ustavnog suda BiH i profesionalnih standarda u javnoj upravi.
Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva godinama je jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona.
HDZ BiH i vlasti Hrvatske tvrde da Hrvati nisu u mogućnosti da biraju svoje legitimne političke predstavnike, dok bošnjačke stranke odbacuju prijedloge za dodatno etničko definisanje izbornog sistema.
Dosadašnji pregovori, uključujući i one održane 2022. godine u Neumu uz posredovanje Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, završeni su bez dogovora.
Šta kažu zvanični podaci?
Ne postoje objedinjeni zvanični podaci o tome kakva je nacionalna struktura institucija Bosne i Hercegovine, mimo onih koje se biraju na izborima.
Tražeći podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih u institucijama BiH, poslanik u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović uputio je krajem juna poslaničko pitanje na 75 adresa državnih institucija.
Od institucija koje su dostavile odgovore proizlazi da među 958 evidentiranih zaposlenih u 15 institucija Bošnjaci čine 44,4 posto, Srbi 30,3 posto, Hrvati 17,8 posto, a Ostali 5,7 posto.
Zakonom o upravi BiH propisano je da se odgovarajuća nacionalna zastupljenost zaposlenih osigurava u skladu s nacionalnom strukturom stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Budući da je posljednji službeni popis stanovništva u BiH proveden 2013. godine, u javnim raspravama i analizama nacionalne zastupljenosti najčešće se kao referentni koriste udjeli iz tog popisa: 50,11 posto Bošnjaka, 30,78 posto Srba, 15,43 posto Hrvata i 3,68 posto Ostalih.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
