ĐURO KOZAR: Vojni resursi slabe SAD

Cijena rata, po svim parametrima, naročito zbog pogibije vojnika i civilnih žrtava, izuzetno je visoka za sve koji se u njega upuštaju, čak i za velesile, pa i Sjedinjene Američke Države koje, zajedno s Izraelom, napadaju na Iran. I dok borbeni sukobi, nažalost, ne prestaju, niti se zna koliko će trajati, vojni resursi se enormno troše. Zvaničnici tvrde da američka obrambena industrija, u kojoj prednjače Lockheed Martin, RTX Corporation i Northrop Grumman, ne može dovoljno brzo proizvoditi projektile i municiju koji su ispaljeni, pa se traže novi. Pored toga, presretači se intenzivno koriste za zaštitu američkih interesa u zaljevskim državama, gdje su stacionirane američke trupe koje su meta iranskih dronova i projektila. Vrhovni zapovjednik NATO-a, američki zrakoplovni general Alexus Grynkewich, prošlog tjedna, prema pisanju The Washington Posta, upozorio je Pentagon da više nema dovoljno mornaričkih snaga za istodobnu zaštitu Izraela od iranskih balističkih projektila i izvršavanje drugih ključnih zadaća i, ako mu vlada ne pošalje dodatne razarače, morat će dati prednost obrani teritorija SAD-a na štetu Izraela. Iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu smatraju da upozorenje generala Grynkewicha pokazuje koliko dugotrajan rat iscrpljuje američku vojsku, zalihe naoružanja i operativnu spremnost, te otvara pitanje dugoročne strategije.

Prema riječima jednog vojnog dužnosnika (koji se nije predstavio), ovakva upozorenja nisu neuobičajena kad generali procijene da postoje ozbiljni sigurnosni rizici ili manjak resursa, ali to Pentagon nije želio komentirati, pozivajući se na raniju izjavu ministra obrane SAD-a Peta Hegsetha da američke oružane snage i dalje raspolažu dovoljnim količinama suvremenog naoružanja. Međutim, ministrove riječi treba uzeti s rezervom, budući da u svojim javnim istupima vjerno prenosi i provodi politiku predsjednika Donalda Trumpa, koju u SAD-u sve manje odobravaju čak i republikanci. Zbog sve većih izdataka, Pentagon je primoran preispitati raspodjelu sredstava za vojne aktivnosti, jer se, prema navodima američkih medija, nedostatak novca već odražava na vojne vježbe, obuku i održavanje vojne opreme, što izaziva zabrinutost zbog moguće slabije borbene spremnosti SAD-a. Bijela kuća od Kongresa traži dodatnih 67 milijardi dolara za finansiranje vojnih operacija, ali političke podjele usporavaju usvajanje tog zahtjeva. Kako bi osigurao sredstva za hitne potrebe na terenu, Pentagon je zatražio prenamjenu 4,3 milijarde dolara iz fondova predviđenih za obuku vojnika i nabavku nove vojne opreme.

Iz Trumpove administracije tvrde da dosadašnji trošak rata iznosi oko 30 milijardi dolara, a pojedini analitičari smatraju da su stvarni izdaci znatno veći. Prema procjenama stručnjaka s Harvard Kennedy Schoola, konačni račun za američke porezne obveznike, zbog rata s Iranom, mogao bi premašiti nevjerovatni bilion dolara, dok su ukupni američki troškovi ratova u Iraku i Afganistanu kasnije procijenjeni i do 6 biliona, ali Amerikanci i dalje ratuju i trpe gubitke. Osim borbenih operacija, značajan dio troškova odnosi se na sanaciju šteta na vojnim bazama u regiji. Prema nekim procjenama, samo obnova sjedišta američke Pete flote u Bahreinu mogla bi stajati oko 200 milijuna dolara, dok bi ukupna šteta mogla dosegnuti jednu milijardu. Stručnjaci upozoravaju da pravi finansijski teret dolazi tek nakon završetka rata, nakon čega će uslijediti dugoročni izdaci za skrb veterana, obnovu zaliha oružja i saniranje gubitaka u gospodarstvu. Povijesno iskustvo pokazuje da su upravo ovi troškovi često najveći, ali i najteže mjerljivi.

Amerikanci vješto izbjegavaju iznositi podatke o šteti koje su iranski projektili i dronovi nanijeli njihovoj ratnoj mornarici na Bliskom istoku, gdje plove nosači zrakoplova “Abraham Lincoln” i “Gerald Ford”, krstarice, razarači i drugi brodovi koji su do sada nosili najveći teret rata. Pored razarača u Sredozemlju, SAD su rasporedile i nekoliko ratnih brodova u Arapskom i Crvenom moru, koji štite trgovačke rute i provode blokadu Irana. Američka mornarica raspolaže s još pet razarača stacioniranih u španjolskoj pomorskoj bazi Rota, koja se nalazi u jugozapadnoj Andaluziji, u provinciji Cádiz, ali zbog dosadašnjeg intenzivnog angažmana, dio brodova kasni s remontom. Prema izvorima u Pentagonu, na Bliskom istoku se trenutno nalazi oko 40.000 američkih vojnika, od kojih je četvrtina stacionirana u zračnoj bazi Al-Udeid u Kataru, u kojoj se nalaze borbeni zrakoplovi, tankeri, jedinice za dopunjavanje gorivom u zraku i obavještajni elementi. Jedan iranski balistički projektil pogodio je ovu bazu 23. lipnja, dok su ostatak projektila presreli američki i katarski sistemi protuzračne obrane. “Zračna baza Al-Udeid i dalje je u potpunosti operativna i sposobna provoditi svoju misiju, uz naše katarske partnere, kako bi osigurala sigurnost i stabilnost u regiji”, izjavio je Sean Parnell, glasnogovornik Pentagona. Amerikanci su bili uvjereni da se nitko neće usuditi napadati ovu bazu, ali i to se dogodilo, što znači da i velesile imaju svojih slabih točaka koje u ovom ratu koristi Iran.

Izvor: Oslobođenje