Injekcija za mršavljenje više ne utiče samo na tjelesnu težinu i zdravlje. Ona sve snažnije mijenja ekonomiju, tržište rada, partnerske odnose i prehrambenu industriju.
Nestlé je već reagovao na taj trend. Prehrambeni gigant želi razviti nove proizvode za kupce koji sve manje posežu za grickalicama i pakovanom hranom. Umjesto brzog užitka, sada su važniji očuvanje mišića i ublažavanje posljedica gubitka masnog tkiva na licu. Direktor za tehnologiju Stefan Palzer rekao je za Reuters da u tome vidi ogromnu priliku.
Razlog za takav zaokret je hormon GLP-1. Javnosti su poznatiji trgovački nazivi lijekova koji djeluju na toj osnovi, kao što su Ozempic, Wegovy i Mounjaro. Milioni ljudi već koriste te lijekove. U Sjedinjenim Američkim Državama osoba na GLP-1 terapiji živi u svakom petom domaćinstvu. U Njemačkoj su, prema anketi YouGova s početka godine, takva dva miliona domaćinstava. U još dva miliona neko razmatra liječenje. Broj korisnika bi mogao dodatno rasti, jer Wegovy početkom septembra stiže na njemačko tržište i kao tableta.
Kupovina hrane već opada
Širenje terapije ne utiče samo na zdravlje ljudi koji je uzimaju. Posljedice se vide i u načinu kupovine. Istraživači sa Univerziteta Cornell utvrdili su da domaćinstva s najmanje jednom osobom na terapiji troše 5,3 posto manje na hranu. U bogatijim domaćinstvima pad je iznosio 8,2 posto. Potrošnja na hranu izvan kuće pala je u prosjeku za osam posto.
Najviše je pala kupovina visokokalorične hrane pune šećera i masti. To uključuje čips, slane grickalice, slatka peciva i kekse. Ljudi su kupovali i manje mesa, jaja, povrća i hljeba. Samo su četiri grupe proizvoda kupovane češće. To su svježe voće, energetske pločice, mesne grickalice i, najviše od svega, jogurt.
To potvrđuje ranije slutnje investitora. Još prije tri godine pale su dionice Coca-Cole, McDonald’sa i drugih kompanija iz sektora visokokalorične hrane. Djelotvornost lijekova bila je dovoljan signal da će poslovanje te industrije biti teže u svijetu u kojem se širi injekcija za mršavljenje.
Manje bolovanja, ali bez rasta plata
Novi podaci iz Danske ukazuju na još jedan važan učinak. Broj dugotrajnih bolovanja među pacijentima koji koriste GLP-1 pao je za 17,3 posto. To su utvrdili istraživači sa Univerziteta u Kopenhagenu i Fondacije Rockwool sa međunarodnim kolegama. Kao dugotrajna računaju se odsustva duža od 30 dana. Procjena je da bi se tako moglo uštedjeti više od 600 eura po zaposlenom.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da se ti rezultati ne mogu jednostavno prenijeti na sve. Zdravstveni ekonomista Nikolas Ziebarth iz ZEW-a u Mannheimu navodi da su danski podaci zasnovani na pacijentima kojima su Ozempic ili Wegovy propisani još 2018. ili 2019. godine. Tada je lijek bio nov. Vjerovatno je riječ o ljudima kojima je pomoć bila posebno potrebna. Zato su možda i imali više prostora za poboljšanje.
Ziebarth ipak smatra da se poboljšanje zdravlja i pad dugotrajnih bolesti mogu generalno očekivati. Pošto danski sistem nije mnogo drugačiji od njemačkog, rezultati su vjerovatno prilično primjenjivi i na Njemačku. Istraživači, međutim, nisu našli druge efekte na tržištu rada. Nije zabilježen rast zaposlenosti niti promjena prihoda.
Žene lakše dolaze do posla
Osobe s prekomjernom težinom često su u lošijem položaju na tržištu rada. U prosjeku rade manje i zarađuju manje. Taj obrazac posebno pogađa žene. Novo istraživanje ekonomistice s Harvarda Rebecce Diamond daje snažan nagovještaj da diskriminacija ima važnu ulogu.
Diamond je analizirala američke podatke o ženama s gojaznošću koje su uzimale GLP-1 lijekove radi mršavljenja. Uporedila ih je sa ženama koje su razmišljale o terapiji, ali su odustale. Nezaposlene žene koje su uzimale lijek imale su nakon godinu i po za 27 procentnih poena veću vjerovatnoću da imaju posao. Kod muškaraca takav efekt nije pronađen.
Zanimljivo je da gotovo nije bilo efekta kod žena koje su već radile. One su kasnije čak bile nešto rjeđe zaposlene. Diamond smatra da bi to moglo biti povezano s nuspojavama, poput mučnine i probavnih tegoba. Razlika se, dakle, pojavljuje tamo gdje je presudan prvi utisak. Upravo tu, prema njenom tumačenju, diskriminacija na osnovu tjelesne težine najviše dolazi do izražaja.
Injekcija za mršavljenje utiče i na veze
Posljedice se ne zaustavljaju na poslu. Diamond je istraživala i privatni život žena koje su na početku terapije Ozempicom bile same. Nakon terapije, one su za 29 procentnih poena češće bile u braku ili živjele s partnerom.
Istraživačica odbacuje objašnjenje da su te žene samo postale motivisanije za traženje partnera. Terapija nije bila povezana s manjom depresijom, manjom usamljenošću niti većim životnim zadovoljstvom. Rezultati, prema njenim riječima, više govore o važnosti prvog utiska na tržištu upoznavanja i o tome da muškarci potencijalne partnerice procjenjuju i prema težini.
Kod muškaraca se pojavio drugačiji obrazac. Prema Diamond, najupečatljiviji rezultat je da muškarci nakon terapije češće napuštaju dotadašnje partnerice. Podaci ne otkrivaju potpuno jasno ko koga ostavlja. Ipak, jasno je da kod muškaraca u vezi koji počnu terapiju vjerovatnoća prekida nakon godinu i po raste za 12 procentnih poena. Kod samaca muškaraca gubitak težine, čini se, ne igra važnu ulogu u pronalasku nove partnerice.
Lijekovi se još ne isplate sami
Uz sve pozitivne nalaze, ostaje pitanje troškova. Mnogi su se nadali da bi GLP-1 lijekovi mogli sami opravdati svoju cijenu. Ako ljudi postanu zdraviji, očekivalo se manje troškova za zdravstveni sistem. Međutim, istraživanje naučnika sa Univerziteta Indiana pokazuje drugačiju sliku u prvih pet godina.
Pacijenti u Sjedinjenim Američkim Državama stvarali su dodatne troškove mimo same terapije. Razlog su bili i dodatni odlasci ljekaru zbog nuspojava. Zbog toga kratkoročno nije došlo do ušteda.
Dugoročna slika još nije jasna. Mnogi troškovi gojaznosti nastaju tek kroz više godina. Da bi uštede bile veće, pacijenti bi lijekove morali uzimati dugoročno. U Danskoj je više od polovine pacijenata prekinulo terapiju već nakon godinu dana.
Ipak, troškovi gojaznosti nisu samo medicinski. Oni se vide i u nižim platama, društvenoj stigmi i većem broju bolovanja. Ziebarth smatra da se društvu to ipak isplati, jer ljudi postaju zdraviji. On zagovara da zdravstvena osiguranja pokrivaju GLP-1 lijekove. Prema njegovoj preliminarnoj procjeni, zdravstveni troškovi gojaznosti u Njemačkoj iznose oko 2.000 eura po osobi godišnje.
Ako se zajedno posmatraju učinci na zdravlje i tržište rada, društvo bi moglo doći do tačke pokrića troškova. Ako cijene lijekova srednjoročno padnu nakon isteka patenata, računica bi mogla biti još povoljnija. Nakon decenija rasta gojaznosti u bogatim zemljama, sada se pojavio alat koji zaista mijenja pravila igre.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
