Četiri od deset kandidata na izbornim listama moraju biti žene. Ali kada treba odlučiti ko će biti na čelu tih lista, ta pravila više ne znače mnogo.
Na opštim izborima 2026. godine u Bosni i Hercegovini svega 13,5 posto žena predvode redovne kandidatske liste.
To je manje i u odnosu na izbore 2022. godine, kada su žene bile na čelu 22 odsto kandidatskih listi.
Duška Jurišić, nositeljica liste Naše stranke za Skupštinu Kantona Sarajevo, smatra da broj žena koje predvode liste zavisi isključivo od rukovodstva političkih partija.
“U velikom broju političkih partija očekuje se apsolutna poslušnost i lojalnost vođi. Veliki broj žena spreman je da iznese svoje mišljenje i kaže šta misli. To je nešto što bosanskohercegovačkoj politici još uvijek ne odgovara”, kaže ona.
Vjeruje da bi veće učešće žena u politici bilo korisno za bosanskohercegovačko društvo, ali smatra da među političkim liderima još uvijek nema dovoljno svijesti i konkretnog interesa da žene u većoj mjeri budu postavljene na kandidatske liste.
‘Spremnost da se iznese vlastiti stav moguća prepreka’
Jurišić navodi da u Bosni i Hercegovini postoji veliki broj “sposobnih i politički zainteresovanih” žena koje žele da utiču na politički i društveni život. Njihova spremnost da iznesu vlastiti stav, kako kaže, može predstavljati prepreku u partijama u kojima se od članova očekuje visoka lojalnost lideru.
Jurišić odbacuje i tezu da birači nisu spremni da glasaju za žene.
“Mislim da nije do birača. Mislim da nije do glasača, već do rukovodstava partija. I dalje imamo značajan broj birača koji bira osobe, a pri tome ih ne bira po polnom osnovu, da li je u pitanju žena ili muškarac, nego zato što im vjeruju i vjeruju da će ispuniti svoja obećanja”, istakla je Jurišić.
Zakon garantuje da najmanje 40 odsto kandidata budu žene. No, kako ističu sagovornici RSE, politička moć, novac i ključne odluke unutar stranaka se i dalje nalaze u rukama muškaraca.
Posljednji Gender indeks za BiH, koji su izradile Agencija za statistiku BiH i Agencija za ravnopravnost polova BiH pokazuje da žene u Bosni i Hercegovini i dalje znatno rjeđe od muškaraca dolaze na mjesta sa kojih se odlučuje o zakonima, novcu i vođenju institucija.
Antirodni narativi i ‘fasada’ uspjeha
Dragana Dardić, aktivistkinja za ljudska prava žena iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, za RSE ocjenjuje kako je mali broj žena na čelu kandidatskih listi dio trenda koji je u Bosni i Hercegovini prisutan godinama.
“Mi o muškoj dominaciji u Bosni i Hercegovini u politici svjedočimo posljednjih 30 godina”, rekla je, dodajući, da su u posljednjih nekoliko godina ponovo izraženiji “konzervativni i antirodni narativi”, koji ženama dodjeljuju uloge isključivo u krugu porodice, a ne u javnoj sferi.
“Konzervativni i antirodni narativi posljednjih godina veličali su tradicionalnu porodicu u kojoj se žena posmatra kao osoba odgovorna za djecu, domaćinstvo i brigu o porodici, a ne kao neko ko treba da djeluje u javnom i političkom prostoru”, kaže Dardić za Radio Slobodna Evropa.
Poseban problem, prema njenoj ocjeni, predstavljaju same političke partije i njihova interna pravila. Dardić smatra da žene često dobijaju mjesta na listama koja im omogućavaju da ispune zakonski propisanu kvotu, ali ne i stvarnu šansu da budu izabrane.
“Na primjer, nosiocu liste u jednoj izbornoj jedinici je praktično garantovano da on i bude izabran. Žene su tu, uglavnom, dole negdje u sredini da se popuni ta kvota od minimalno 40 odsto”, rekla je Dardić.
Prema njenim riječima, posebno je problematično to što su nosioci lista, kao najvidljivije pozicije na glasačkom listiću, u više od 85 odsto slučajeva muškarci.
Ona smatra da je razlog tome što se u političkim partijama unaprijed dogovaraju pozicije na listama, uključujući i to ko će biti nosilac liste, ko će zauzeti koje mjesto i ko će biti na kompenzacionim listama.
“Naš izborni sistem i političke partije su i dalje poprilično tvrdokorne i poprilično muško orijentisane”, zaključila je Dardić.
Gdje završava novac namijenjen ženama?
U analizi Transparency Internationala BiH, objavljenoj početkom ove godine, političke stranke više od 70 odsto svojih prihoda ostvaruju iz javnih budžeta, ali da postoji malo transparentnosti i odgovornosti kada je riječ o trošenju novca namijenjenog unapređenju političkog učešća žena.
Damjan Ožegović iz te organizacije podsjeća da Zakon o finansiranju političkih stranaka predviđa poseban finansijski podsticaj za manje zastupljeni pol.
Prema zakonu, deset odsto novca koji stranke dobijaju iz javnih sredstava, raspodjeljuje se prema broju mandata koje osvoje pripadnici manje zastupljenog pola.
Međutim, kako navodi Ožegović, ne postoji obaveza da se taj novac zaista ulaže u njihovo političko osnaživanje.
“Sporno je to što nije propisano da se taj novac mora trošiti za aktivnosti organizacija žena, za unapređenje njihovog položaja unutar političkih stranaka ili za povećanje njihove vidljivosti”, kaže Ožegović za Radio Slobodna Evropa.
Dodaje i da je “jasno da se sredstva koja bi trebalo da osnaže učešće žena u politici ne koriste nužno u te svrhe, već prema nahođenju stranačkih lidera”.
Ožegović podsjeća da Izborni zakon BiH garantuje zastupljenost žena na kandidatskim listama, ali ne propisuje ko mora biti nosilac liste.
To znači da politička partija može u potpunosti poštovati zakon i istovremeno na čelo gotovo svih listi postaviti muškarce.
Zakoni postoje, rezultati izostaju
Bosna i Hercegovina ima propisane rodne kvote u političkom životu.
Zakon o ravnopravnosti polova propisuje da se ravnopravna zastupljenost smatra postignutom kada je manje zastupljeni pol zastupljen sa najmanje 40 odsto u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, političkim strankama i drugim javnim institucijama.
Slično propisuje i Izborni zakon BiH, prema kojem najmanje 40 odsto kandidata na izbornim listama mora pripadati manje zastupljenom polu.
Zakon precizno određuje i njihov raspored na listama, pa tako među prva dva kandidata mora biti najmanje jedna osoba manje zastupljenog pola, među prvih pet najmanje dvije, a među prvih osam najmanje tri.
Pored toga, politički subjekti dužni su da u izbornim kampanjama obezbijede ravnopravnu promociju kandidata oba pola.
Međutim, kako navodi Transparency International BiH u svom istraživanju, ne postoje efikasni mehanizmi koji bi osigurali provođenje te odredbe. I pored takvog zakonskog okvira, žene su i dalje daleko od zakonom predviđenih 40 odsto zastupljenosti u institucijama vlasti.
Prema podacima koje navodi Transparency International BiH, nakon opštih izbora 2022. godine, žene su činile svega 16,66 odsto poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
U Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH žene su činile 26,5 odsto zastupnika, dok je njihov udio u Narodnoj skupštini Republike Srpske iznosio 18 odsto.
Slična slika je i u izvršnoj vlasti. U mandatu od 2022. do 2026. godine, u Savjetu ministara BiH bila je samo jedna žena među devet ministara, dok su u vladama Republike Srpske i Federacije BiH žene zauzimale po četvrtinu ministarskih pozicija.
Iako je posljednjih godina bilo određenog napretka u političkoj zastupljenosti žena, podaci pokazuju da je njihova stvarna politička moć i dalje znatno manja nego u zemljama Evropske unije.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
