Ko će formirati vlast na državnom nivou: SDA, HDZ i SNSD imaju računicu, pregovori tek počinju

Političke karte iznova se miješaju, a pregovori o formiranju vlasti na državnom nivou tek počinju. Već na početku dvije stranke, SNSD i HDZBiH, šalju jasnu poruku – nastavljaju zajedno.

Ko će im se pridružiti u novom sazivu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ovisit će o dogovorima političkih lidera u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i o izbornom kapitalu kojim raspolažu. Postizborno preslagivanje je počelo, a s njim i utrka za novu većinu na državnom nivou. Ko će s kim podijeliti vlast, a ko ostati izvan nje?

Postizborna matematika

Počeo je niz postizbornih sastanaka i pregovora političkih lidera. Nakon susreta Dragana Čovića i Nermina Nikšića, Čovića i Bakira Izetbegovića te Izetbegovića i Semira Efendića, uslijedio je i sastanak Milorada Dodika i Čovića.

Iako je evropski put prioritet HDZBiH, a za SNSD su briselske antisrpske politike, neupitno je ovo partnerstvo. 

“To partnerstvo je neraskidivo. Vidimo da si podupiru leđa, čak i u situacijama koje su izazivale burne reakcije u javnosti, poput odavanja počasti na Bleiburgu i koncerta Thompsona. Postoji šutnja kada treba reagirati, bilo s jedne ili s druge strane”, kazala je politička analitičarka Tanja Topić za FTV.

U čijim rukama su, tvrde analitičari, ključevi vlasti. A ko s kim može do stabilne većine? Za ulazak u Vijeće ministara BiH potrebne su 22 ruke u državnom parlamentu. Politički trougao SDA–HDZBiH–SNSD zajedno ima 18 do 19 ruku. Pa im uz minimalnu podršku partnera ulazak u vlast nije upitan.

Između principa i računice za vlast

Dosadašanja koalicija Trojka–HDZ–SNSD više nema komotnu većinu, a što  bi nadomjestile ruke NES-a ili Stranke za BiH , koja i na federalnom i državnom nivou ispostavlja uslov   prvo program, pa onda koalicija. Iako su lideri SDA i SDP-a načelno poručili jedni drugima da ne žele saradnju, moguć je i takozvani crveno-zeleni savez, koji bi, prema parlamentarnoj računici, mogao osigurati većinu i bez manjih stranaka.

Novinar Ranko Mavrak smatra da je vjerovatnija koalicija velikih nacionalnih stranaka na državnom nivou, uz stabilnu saradnju SDA i SBiH u Federaciji Bosne i Hercegovine.

“Vjerovatnije je da to bude koalicija velikih nacionalnih stranaka, kada je riječ o državnom nivou. Također, u Federaciji Bosne i Hercegovine SDA i SBiH mogu uspostaviti stabilnu koaliciju. Postoji i matematička mogućnost da umjesto SDA u cijeloj toj priči učestvuje SDP, ali to bi bila vrlo nategnuta i šarolika koalicija, s neizvjesnim izgledima za opstanak. Bila bi mnogo nestabilnija”, pojasnio je Mavrak.

Politička analitičarka Tanja Topić, međutim, ne isključuje ni savez tri stranke koje se pozivaju na etnonacionalne interese.

“Ne bih isključila ni taj etnonacionalni trougao u kojem su SDA, SNSD i HDZBiH. Sve vrijeme su dobro sarađivali, pronašli su zajednički jezik i govore jezikom etnonacionalnih interesa”, ocijenila je Topić.

Repriza 2010. i 2018?

A koji i čiji će interes presuditi tamo gdje svaka politika ima svoje zahtjeve i na kakav ustupak će bit spremni da bi bili dio vlasti? Osim toga, pitanje je da li će  pregovarački krugovi razvući obrise nove države vlasti, kao što je to bilo 2010, a zatim i 2018. godine. 

“Mislim da je stvar vrlo jasna, posebno jer smo iz RS-a čuli i prijetnje da se može otegnuti djelovanje sadašnjeg Vijeća ministara u tehničkom mandatu. Sasvim sigurno, to je ucjenjivački potencijal koji će Milorad Dodik koristiti”, upozorila je Topić.

Dok lideri crtaju crvene linije, izbori su presložili parlamentarne klupe. Preostaje formiranje vlasti i borba za pozicije i resore. Jedni učvršćuju savez, drugi ispituju mogućnosti, a treći čekaju priliku i konačnu računicu u domovima naroda.

Izvor: Tuzlanski.ba