Prije 23 godine umro je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Predsjedništva BiH

Na današnji dan, 19. oktobra 2003. godine, odnosno prije tačno 23 godine, preminuo je prvi predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine i osnivač SDA Alija Izetbegović. On je na čelu države bio u jednom od najtežih perioda u njenoj historiji, odnosno tokom agresija na našu zemlju od 1992. do 1995. godine.

Izetbegović je rođen 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripada uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju.

U punoj dvoraniFilm „Alija – San o zemlji na razmeđu svjetova“ premijerno prikazan u Sarajevu

Zbog pripadnosti organizaciji ‘‘Mladi muslimani‘‘ Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.

Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

Osnivanje SDA

Alija Izetbegović ponovo je uhapšen u proljeće 1983. godine te optužen u montiranom “Sarajevskom procesu” osuđen na 14. godina zatvora, gdje je proveo šest godina.

Izetbegović je, po izlasku iz zatvora 1990. godine, formirao Stranku demokratske akcije, koja je na izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.

Odluku o povlačenju iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine Izetbegović je objavio u junu 2000. godine. Tada je najavio da će dužnost napustiti 12. oktobra iste godine, po završetku mandata predsjedavajućeg. Na Trećem kongresu SDA 2001. godine odbio je ponovnu kandidaturu, nakon čega je proglašen počasnim predsjednikom stranke.

Iza njega su ostali brojni publicistički radovi i studije, kao i knjige „Islam između istoka i zapada“, „Problemi islamskog preporoda“ i „Islamska deklaracija“, koje su prevedene na nekoliko jezika i objavljene u više država. Knjigu „Moj bijeg u slobodu“ objavio je 1999. godine, a godinu kasnije i autobiografski zapis „Sjećanja“. Njegova sabrana djela objavljena su 2004. godine u deset tomova.

Među priznanjima koja je dobio izdvajaju se Nagrada kralja Fejsala i medalja Centra za demokratiju iz Washingtona. Madridski list „El Mundo“ proglasio ga je 1995. godine svjetskom ličnošću godine.

Univerzitet Marmara u Istanbulu dodijelio mu je 1997. godine počasni doktorat pravnih nauka, odajući mu priznanje za doprinos zaštiti ljudskih prava i uspostavi mira, ali i za njegov pravnički rad. Godinu kasnije, na forumu u Crans-Montani, uručena mu je nagrada za unapređenje ljudskih prava.

Izetbegović je preminuo 19. oktobra 2003. godine, a ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Obilna kiša padala je nad glavnim gradom tog i narednog dana, dok su se duge kolone građana i delegacije iz svijeta okupljale kako bi mu odale posljednju počast. Dženazi je prisustvovalo oko 150.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, a telegrami saučešća stigli su iz približno stotinu zemalja.

O njegovoj ulozi govorio je i Richard Holbrooke, tvorac Dejtonskog sporazuma.

– Mislim da ova zemlja danas ne bi postojala da nije bilo Izetbegovića. Svi ljudi prave greške, pa i on. Ali, ponavljam, da nije bilo njega, Bosne i Hercegovine ne bi bilo…, poručio je tada.

Recep Tayyip Erdogan, koji je u vrijeme Izetbegovićeve smrti bio premijer Turske, kazao je da je vijest duboko potresla i njega i turski narod.

– Izetbegović je čovjek koji je svojim životom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske časti i zadivljujuće ustrajnosti, što je predstavljalo čast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju državu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti. Bol povodom Izetbegovićeve smrti moj narod i ja dijelimo sa bratskim bosanskohercegovačkim narodom, rekao je Erdogan.

Saučešće je u ime malezijske vlade izrazio i tadašnji premijer Muhammed Mahatir, ističući Izetbegovićevu posvećenost vlastitom narodu i prijateljstvo s Malezijom.

– Predsjednik Izetbegović je bio veliki lider Bosne i Hercegovine koji je cijeli svoj život posvetio dobrobiti svog naroda, kao i njegovom napretku i prosperitetu. On je također bio veliki prijatelj Malezije, koji je učinio mnogo za jačanje odnosa između dviju zemalja, naveo je Mahatir.

Tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić poručio je da je Izetbegović svojom ličnošću i političkim djelovanjem ostavio snažan trag u zbivanjima u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Oslobođenje