Poslovna zajednica je spremna za poslovanje sa EU

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković izjavio je u razgovoru za Fenu da je poslovna zajednica spremna za poslovanje sa Evropskom unijom, što pokazuje činjenica da više od 70 posto naših roba izvozimo na tržište Evropske unije.

– Uvijek kažemo, ko to bolje zna poslovati sa Evropskom unijom – fiskalnu, pravnu i drugu politiku, nego oni koji posluju sa EU. Standardi kvalitete naših roba su daleko iznad evropskih, pa čak dosežu i one svjetske, što je razlogom da se Evropska unija okreće zemljama zapadnog Balkana, posebno Bosni i Hercegovini – kazao je Vuković.

U tom kontekstu su, dodao je on, i naša zalaganja kroz tijela poput Eurokomore.

– Ono za šta smo se kao Vanjskotrgovinska komora BiH zalagali , kroz Odbor direktora Eurokomore čiji smo članovi, jeste da se fokus Eurokomore okrene zemljama zapadnog Balkana, posebno u kontekstu Plana rasta. Tu smo postigli velike rezultate kroz pregovore sa direktoratima za proširenje. Uspjeli smo argumentirano ih uvjeriti da su poslovna zajednica i privatni sektor mnogo brži nego sama tijela vlasti – kazao je Vuković.

Napominje da kroz Eurokomoru nikada ne žele da istaknu samo Vanjskotrgovinsku komoru BiH.

– Ne želimo da imamo u poslovnoj zajednici poziciju i opoziciju. Mi uključujemo cjelokupan komorski sustav BiH da bismo zajedničkim snagama definirali ono što nam treba na tom evropskom putu. Kod ispunjavanja uvjeta, kada je u pitanju Plan rasta, upravo kao posljedica razgovora i zalaganja u Eurokomori, dobili smo ‘business opportunities’, dakle poslovni uvjeti koji se trebaju steći u BiH da bismo ispunili Plan rasta, a kroz pristup Evropskoj uniji dobili smo posebno poglavlje, ‘business chapter’, upravo da bismo ugradili najveće kompanije, njihove probleme, u ona pravila koja se tiču njih – kazao je Vuković.

Napomenuo je da Eurokomora, kao najveće tijelo poslovne zajednice koje trenutačno uključuje 50 zemalja i “nas pet koji pokrivamo 33 nerezidentne članice, broji oko 20 miliona poduzeća”.

– To je masa onih na koje se zakoni iz oblasti gospodarstva i ekonomije izravno odnose. Dvadest miliona poduzeća zapravo treba da budu nositelji i kreatori politike Evropske unije, jer oni su generatori finansijske stabilnosti i bilo koje druge stabilnosti na teritoriji EU – navodi predsjednik VTKBiH.

Kaže da Eurokomora može učiniti jako mnogo u smislu pomoći poslovnoj zajednici i odlukama koje donose institucije EU, a tiču se Plana rasta.

– Mi smo kroz Eurokomoru dobili priliku da koristimo njihove eksperte, eksperte zemalja koje su već prošle ovu tranziciju, primjerice Hrvatska, Slovenija, koje su nama jako bliske i govorno i zemljopisno, da se uključe u ekspertizu i pomoć u ispunjavanju uvjeta iz Plana rasta. Oni nam definitivno stoje na raspolaganju, i mnogo šira poslovna zajednica kroz Eurokomoru, koja nudi svoje eksperte, a da ne kažemo koliko je to snažno ‘lobističko tijelo’ za BiH – ističe Vuković.  

Mi se, dodao je on, konstantno zalažemo za to da BiH mora biti puno vidljivija na karti Evrope i svijeta, kada govorimo o poslovanju i izvozu i uvozu u BiH. Kaže da je BiH trenutno vidljiva onoliko koliko naši ljudi iz BiH žele da ona bude vidljiva.

– Kad prezentirate situaciju u BiH, kad prezentirate njeno okruženje, niz međunarodnih bilateralnih, multilateralnih, poslovnih sporazuma, kad prezentirate naše uvozne i izvozne potencijale, razvoj naše infrastrukture, mi dolazimo na tu mapu vrlo vidljivih – pojašnjava Vuković.

Ocijenio je da je spremnost kompanija jako velika, napominjući da su to ljudi koji već posluju s Evropskom zajednicom.

– Oni su svoje poslovanje prilagodili evropskom tržištu već odavno, jer ne bi tamo mogli opstajati niz godina. Imamo kompanije koje su prerasle granice regije, pa čak su na evropskim razinama u vrhu – kazao je Vuković.

Ističe da im Vanjskotrgovinska komora BiH stoji na raspolaganju, artikulira njihove probleme i zahtjeve prema tijelima vlasti u BiH, nekada vrlo uspješno, nekada manje uspješno.

– Jedan od problema koji često ističemo je primjer dekarbonizacije ili pristupanja trgovine karbonom ili plaćanja karbonske takse, to je taj takozvani CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism). Shvatili smo da su naše kompanije već spremne. Mi smo odradili četiri godine niz edukacija, konferencija, podizanja svijesti o tome, a kad kažemo da su spremne, one već popunjavaju evropska izvješća i već deponiraju sredstva – navodi Vuković. 

Kaže da Vanjskotrgovinska komora BiH traga za onim rješenjima – softverskim, metodološkim, analitičkim, kako da ti upitnici budu popunjeni i da naša kvota za plaćanje tog poreza bude što niža kako bi održali razinu konkurentnosti.

– Dakle, to je naša kontinuirana zadaća. Uspjeli smo to približiti tijelima vlasti. Nedavno je bio sastanak u Parlamentarnoj skupštini BiH, kada su parlamentarci ostali zapanjeni da to “nešto” još uvijek nije riješeno, jer BiH nakon 2026. može trpjeti velike gubitke – navodi Vuković.

Dodaje da su upravo i taj problem artikulirali kroz Eurokomoru, “želeći da nam i njihovi eksperti pomognu sa onim što su oni doživjeli ulaskom u sistem CBAM-a, koliko je to benefita, a koliko zapravo negativnih efeketa”.  

Vuković je kazao da bi institucije vlasti u BiH trebale da stvaraju pozitivan politički, a posljedično tome i poslovni ambijent.

– Ponekad nam neka retorika ne ide u prilog, stranim investitorima posebno, ali nastojimo da to sve amortiziramo kroz ovu našu poslovnost. Temeljni problem, što cijela poslovna zajednica u BiH trpi, jeste nekada ta sporost u odlučivanju. Nekada moramo biti puno brži. Moramo djelovati promptno i nalaziti adekvatna rješenja. U protekle četiri godine smo, kako Vijeću ministara BiH, tako Parlamentarnoj skupštini BiH, dostavili 77 različitih inicijativa iz oblasti gospodarstva, kako da otklonimo neke barijere, kako da ubrzamo neke procese i mi na tom našem putu definitivno nećemo stati – zaključio je Vuković u razgovoru za Fenu.