Kupci su spremni platiti koji euro više za ovu ribu uzgojenu u BiH

Na policama velikih trgovačkih lanaca u zemljama Evropske unije duže od deset godina nalaze se proizvodi bh. kompanije Tropic ribarstvo, Ribnjak Janj d.o.o. iz Banjaluke. U zemljama CEFTA-e i na domaćem tržištu znatno su duže. Iza svega stoji mnogo truda, rada i investicija, ali isplatilo se. Danas su lideri u proizvodnji, preradi i prometu kalifornijske pastrmke u BiH i regionu. Pri tome, veoma im je važna zaštita životne sredine i prirodnih resursa, a potrošači u zapadnim zemljama to znaju cijeniti.

Direktor Zoran Tepić ponosno iznosi podatak da su njihovi proizvodi bili prvi animalnog porijekla koji su izvezeni iz BiH u zemlje EU.

-Dugi niz godina aktivno smo prisutni na domaćem i inotržištu. Više od 60 posto proizvedene i prerađene ribe plasiramo u inostranstvo. Preostali dio ostaje na domaćem tržištu, gdje pokrivamo otprilike 35 posto ukupnog plasmana kalifornijske pastrmke. Naša firma u svom sastavu ima više poslovnih jedinica, u općinama Šipovo, Jezero i Ribnik. To su ribnjaci, mrjestilišta, tovilišta… I sve na našim bistrim, čistim i hladnim rijekama Volarici, Plivi i Ribniku. Pogon za preradu je u Banjaluci – kazao je Tepić za Fokus.

Ustupljena fotografija

Ribnjak Ribnik

Stagnacija zbog pandemije

Prošle godine je 99 radnika, koliko je zaposleno u Tropic ribarstvu, proizvelo i preradilo više od 2.000 tona ribe. A znate li koliko je vremena potrebno da od ikre izraste riba spremna za jelo?

Ustupljena fotografija

Filet crvene pastrmke sa etiketom

-Ciklus proizvodnje traje od 13 do 15 mjeseci. To podrazumijeva od nasada ikre do konzumne veličine koja se kreće od 300 do 400 grama žive mase. Trenutno imamo između 800 i 900 tona biomase koja konstantno pliva, što predstavlja neki radni kapital. Osim toga, uzgajamo i veću pastrmku za potrebe pravljenja proizvoda kao što su fileti ili dimljeni fileti. Te krupne ribe proizvedemo oko 500 tona godišnje – govori Tepić.

Vjerovatno najteži period u tridesetogodišnjem poslovanju ove kompanije bio je onaj u vrijeme pandemije koronavirusa. Suočili su se s brojnim izazovima i pitanjima kako da održe proizvodnju i plasiraju proizvode. Istovremeno, nepovoljnu situaciju iskoristili su za promišljanje na koji način se mogu najbolje prilagoditi novonastalim uslovima i šta u budućnosti mogu uraditi na planu povećanja proizvodnje i unapređenja kvalitete.

-Kao i svi privrednici podnijeli smo teret velikih poskupljenja i to se odrazilo na poslovanje. Nismo bili u mogućnosti da idemo nekim krupnim koracima ka ostvarenju planova. Međutim, u tom periodu prinudne stagnacije imali smo dovoljno vremena da se konsolidiramo, interno izvršimo unapređenje određenih procesa, pokrenemo neke nove… Da kažem, imali smo jedan odmor da možemo sagledati neke stvari i, evo, nakon korone uspjeli smo ostvariti svoje planove i podići proizvodnju s 1.600 na 2.100 tona u prošloj godini – kaže direktor Tropic ribarstva.

Mora se voditi računa o prirodi

Dakle, nisu posustali niti odustali, nego su nastavili ulagati u razvoj. Uz certifikate IFS i HACCP koje posjeduju i koji su im omogućili ulazak u krug dobavljača velikih trgovinskih lanaca, u okviru projekta Evropske unije EU4AGRI dobili su podršku za uvođenje dodatnih standarda. Ukupna vrijednost investicije iznosila je oko 80.000 KM, s tim da su dobili 50.000 maraka bespovratne pomoći EU. Zahvaljujući tome, Tropic ribarstvo uskoro bi trebalo biti bogatije za ASC Farm i ASC CoC certifikate.

-Riječ je o standardu koji se zasniva na više principa. Ukratko, stavlja akcenat na dobrobit životinja, očuvanje prirode, prirodnih staništa i biodiverziteta. Zatim, odnosi se na odgovorno korištenje vodnih resursa i maksimalno smanjenje negativnih efekata, proaktivno održavanje zdravstvenog stanja ribe i maksimalno smanjenje rizika od prenosa bolesti… – kaže Tepić.

U proteklom periodu bilo je određenih izazova u pronalasku certifikacijske kuće i auditora, ali su zajedno s donatorima uspjeli to prevazići. Proces bi trebao biti završen u oktobru, kada će, očekuje Tepić, dobiti značku kojom će se ponositi i koja će im omogućiti nove poslove.

Ustupljena fotografija

Zoran Tepić

-Veliki trgovački lanci na tržištima zapadnih zemalja mandatorno traže taj certifikat. Standard života u takvim državama omogućava kozumentima da budu osviješteni i da plate koji euro više za ribu koja je uzgojena po ovom principu. Recimo, u uzgajalištima u nekim evropskim zemljama riba se uzgaja u vodi koja se samo vrti, a mi imamo protočne sisteme, uvijek svježu vodu. Vjerujem da ćemo u potpunosti ispuniti uslove i dobiti certifikat koji će nam, svakako, otvoriti vrata i mogućnost prodaje ribe na svim tržištima – zaključuje Tepić.

Podrška za više od 290 projekata

Tropic ribarstvo, Ribnjak Janj d.o.o, samo je jedan od brojnih korisnika projekata putem kojih je Evropska unija pomogla poljoprivrednom sektoru u BiH u oporavku od krize uzrokovane pandemijom korona virusa. EU je, u okviru EU4AGRI, zajedno sa Razvojnim programom UN (UNDP) i Češkom razvojnom agencijom (CzDA), pružala različite oblike podrške, od finansijske do edukacije i promocije inovacija. O rezultatima projekta za Fokus je govorila projektna menadžerica EU4AGRI Nedžla Adilagić.

-Tokom protekle četiri godine EU4AGRI i EU4AGRI-Recovery projekti uz finansijsku podršku Evropske unije u BiH objavili su ukupno 27 javnih poziva. Projekti su podržali više od 290 projekata širom BiH i to prema poljoprivrednicima, ruralnim zajednicama, malim i srednjim preduzećima u ruralnim područjima, udruženjima poljoprivrednika i istraživačkim institucija. Uz unapređenje poljoprivredne proizvodnje, EU4AGRI i EU4AGRI-Recovery pružili su podršku očuvanju radnih mjesta, a putem projekata otvoreno je i više od 475 novih radnih mjesta – kazala je Adilagić.

Adilagić smatra da bi nastavak ulaganja u projekte koji podržavaju razvoj poljoprivrede i zelenih tehnologija mogao biti ključan za daljnji napredak BiH prema održivijoj budućnosti.

-Bitno je naglasiti da je fokus stavljen na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, konkurentnost malih i srednjih preduzeća u ruralnim područjima te diverzifikaciju ruralnih ekonomija uz razvoj ruralnog turizma. Projekti poput EU4AGRI igraju ključnu ulogu u podršci ekonomskom razvoju, stvaranju novih radnih mjesta i promicanju održivosti. Njihov kontinuirani razvoj i implementacija su važni za izgradnju prosperitetne budućnosti za sve građane i građanke – naglasila je Adilagić.

Dva miliona za traktore i mehanizaciju

Važno je dodati da su poljoprivrednici itekako zainteresirani za pomoć EU. Tome najbolji svjedoči jedan od posljednjih javnih poziva za podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, na koji je pristiglo 95 prijava. Nedavno je objavljena finalna lista 49 aplikanata koji su ispunili sve potrebne uslove, s tim da je komisija preporučila finansiranje 26 prijava s najvećim brojem osvojenih bodova za kvalitativne kriterije.

Javni poziv vrijedan je dva miliona KM, dok sredstva podrške po jednoj prijavi mogu iznositi od 40.000 KM do maksimalno 150.000 KM. Prihvatljive investicije uključuju nabavku traktora, mašina i druge poljoprivredne mehanizacije.