Nedim Sladić: ‘Bosanskohercegovačke poplave 2024. godine – objašnjenje’

Meteorolog Nedim Sladić oglasio se na svom profilu na društvenoj mreži Facebook.
Portal Radiosarajevo.ba u subotu navečer, 5. oktobra, kontaktirao ga je i objavu prenosimo u cijelosti, uz dozvolu autora.
“Bosanskohercegovačke poplave 2024. godine – objašnjenje
Najmanje 17 osoba poginulo je u jednoj od najvećih katastrofa od kraja rata u Bosni i Hercegovini i proljetnih poplava 2014. godine, koju je Agencija za okoliš Republike Slovenije u svojoj stručnoj studiji 2015. godine klasifikovala u gornjem slivu rijeke Bosne historijskom te s povratnim nizom 1 od 10.000 godina na određenim hidrološkim stanicama. To je, srećom, manji broj u odnosu na 2014. godinu.
Podaci koje smo dobili od vladinih riječnih agencija, prije svega Agencije za vodno područje sliva Jadranskog mora, su u najmanju ruku zastrašujući. Za manje od 12 sati nad sjeverozapadnom Hercegovinom je palo 323 mm povezano s upornim, čvrstim i uskim konvektivnim pojasom obilnih padavina (kvazilinearni konvektivni sistem ili tzv. squall linija) koji se održavao nad jednim područjem više od 3 sata, znatno premašujući intenzitet padavina što bi naša drenaža mogla prihvatiti. Neminovno, sve je došlo u najgorem mogućem trenutku – poslije ponoći, kada skoro svi spavaju. Upozorenja hidrometeoroloških službi i agencija su uredno izdata, ali je udio bujičnih poplava bio izuzetan i stoga je bilo nezamislivo spriječiti ove okolnosti. Nadalje, klimatologija Bosne i Hercegovine ne pamti 323 mm u manje od 24 sata jer nikada ranije nismo iskusili ove brojke, s obzirom na to da je to ekvivalent količine padavina koja padne za 3 do 4 mjeseca.Razlog za upornu usku liniju nestabilnosti bili su povoljni atmosferski faktori – toplije temperature površine mora sa induciranim snažnijim isparavanjem, akumulirana toplota kopna i dosta vlage uvezene s Mediterana, kasnije i Jadrana, kako se sistem niskog pritiska produbljivao i povećavao temperaturni gradijent duž stuba, doprinoseći jačem strujanju zraka jer je hladniji zrak sa sjeverozapada počeo sve više da prodire prema jugu. Presječna linija između toplije i hladnije zračne mase bila je zapadna i sjeverozapadna Bosna i Hercegovina i srednja Dalmacija, usklađena sa položajem hladnog fronta, dok je položaj snažne mlazne struje prelazio preko zapadnog Balkana.

Bosanskohercegovačke poplave 2024. godine – objašnjenje
Najmanje 17 osoba poginulo je u jednoj od najvećih katastrofa…Posted by Nedim Sladić on Saturday, October 5, 2024
Kako je mlazni tok bio usmjeren na putanju jugozapad-sjeveroistok i stoga dominantan jugozapadni zračni tok u gornjoj troposferi, frontalni sistem koji je napredovao prema jugoistoku naletio je na paralelno usmjerenu moćnu vrpcu snažnog jugozapadnog visinskog vjetra.
Konkretnije, kako je hladnija zračna masa tonula sa sjeverozapada, to je izazvalo jače oslobađanje latentne (viška) toplote iz prizemlja prema visini i kondenzaciju što je izazvalo jače hlađenje i generisanje snažnijih pulseva kiše duž frontalne zone, jer su ovi procesi bili u suprotnosti.
Konkretno, hladniji vazduh je pokušao da “gurne zid”, ali ga snažna vrpca mlazne struje u tome zaustavlja sve dok drugi faktor sa suprotne strane ne ojača i da momentum, što je dovelo do usporavanja premještanje fronte.
Pogledajmo i mimo meteorologije prethodne, antecedentne okolnosti. Najprije, najtoplije zabilježeno i jedno od najsušnijih ljeta sa brojnim devastirajućim požarima. Suša je ključna riječ.Suho tlo ne može odmah prihvatiti previše vode, jer postane tvrdo poput betona i prisiljava na povećanje efekta oticanja. Izuzetna suša ne može se smanjiti preko noći. Budući da je septembar bio prijelazni mjesec, veći dio tla je još uvijek bio prilično suh. Vegetacija je bila isušena, djelomično što od velikih vrućina, djelomično od požara. Golo tlo povećava šanse za procese erozije.
Nedostatak vegetacije pokrenuo je klizište jer zemljište više nije moglo podnijeti vodeno opterećenje, a spajanje sa bujičnim plavljenjem stvorilo je razorne posljedice.
Kada imamo količinu padavina od 300+ mm, u kombinaciji sa sušnijim tlom i činjenicom da je Mediteran na nekim mjestima još 3-4 °C topliji od prosjeka (što je dodatnih 21 do 28 % vodene pare na lokalnom nivou), postoje svi sastojci za “perfektnu oluju”.

Prije 1 dan
Nedim Sladić: Vremenska situacija se smiruje, ali dolazi nova promjena vremena

Svi znamo da za povećanje od 1 °C atmosfera može zadržati do 7 % više vodene pare. Podrazumijevajući lokalne efekte, obilne količine padavina koje se obično primjećuju u tropima, postaju sve češće i u srednjim geografskim širinama (na 45°N). Toplija klima dozvoljava ovakve scenarije jer je više energije koja omogućava više oborive vode.
Moramo se pripremiti za to. Ovo nam nije ni prva ni posljednja poplava. Mnogo više njih će doći u budućnosti. Sa većom učestalošću i možda čak i većim intenzitetom nakon dugotrajnih suša.
Moramo biti spremni na klimu koja sa sobom nosi više vodene pare, a samim tim i većim rizikom za sve nas”, napisao je Nedim Sladić.

radiosarajevo.ba