Izmjenama zakona osigurati kvalitetniju zaštitu žena od rodno zasnovanog nasilja

Naučno-stručni skup pod nazivom “Femicid kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakonu FBiH“ održan je danas u Sarajevu u okviru projekta “ZA kvalitetniju zaštitu žena od nasilja u FBiH“.

Projekt implementira Organizacija “Glas žene Bihać“, u partnerstvu sa Fondacijom “CURE“ Sarajevo, Ženskom vizijom Tuzla, Udruženjem Tim volim život Cazin i Udruženjem Izvor Sanski Most.

Cilj projekta je zagovarati izmjenu i dopunu Krivičnog zakona Federacije BiH, kako bi se osigurala kvalitetnija zaštita žena od rodno zasnovanog nasilja.

Vlada FBiH priprema izmjene zakona

Predsjednica Komisije za ravnopravnost polova Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Alma Kratina ističe da Krivični zakon Federacije BiH mora biti značajno pooštren za nasilnike.

-Mi kao zastupnici u ovom momentu raspolažemo određenim informacijama da je Vlada Federacije finalizirala prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona. Ono što znamo jeste da imamo i neka nova djela koja ranije nisu bila procesuirana na taj način u Krivičnom zakonu, da imamo povećanje sankcija donjih granica, ali u ovom momentu zaista ne mogu cjelovito elaborirati te izmjene i dopune. Ono što jeste obećavajuće, ohrabrujuće, je da su pooštrene sankcije – kazala je Kratina.

Ona napominje da žrtve moraju biti ohrabrene da prijave nasilje, te da se davno konstatovalo da kazne moraju biti puno oštrije.

-Cjelokupno društvo ima zadatak da ohrabri žrtvu, da ona ne osjeća strah, da zna da je zaštićena u momentu kad prijavi nasilje. U ovom momentu mi vidimo zbog sudske prakse koja nije pozitivna, rekla bih, vrlo tromo sudstvo i tužilaštvo, jer jako dugo traje taj cjelokupni proces i reakcija. Žrtva nije ohrabrena i nema podršku cjelokupnog sistema. Tu ne mislim samo na pravosudni sistem, tu mislim i na sve ostale važne segmente života – objasnila je.

Bh. društvo puno stereotipa i predrasuda

Dodala je da je bh. društvo puno stereotipa i predrasuda, patrijarhalno društvo, zbog čega svijest javnosti o važnosti ovog pitanja, ali generalno i o pitanju rodne ravnopravnosti kao pitanju prosperiteta društva, nije na zavidnom nivou.

-Mi svi moramo raditi na tome i upravo zbog toga je vrlo važno da dobijemo novi zakon o zaštiti od nasilja u porodici. Pitanje prevencije, cjelokupnog, manje traumatiziranog procesa kroz koji žrtva treba da prođe nakon što prijavi nasilje, pa zatim njenog ekonomskog osnaživanja u momentu vraćanja u normalni život, nije riješeno na pravi način, a mi smo se kao država obavezali da ćemo uvesti u svoje domaće zakonodavstvo standarde Istanbulske konvencije koji upravo to predviđaju – zaključila je.

Prof.dr. Aleksandar Maršavelski sa Pravnog fakulteta u Zagrebu kazao je da je prošlogodišnje ubistvo u Gradačcu uticalo i na regiju i na Republiku Hrvatsku, koja je djelom i povodom tog događaja mijenjala svoje kazne u zakonodavstvu.

Femicid najteži oblik nasilja nad ženama

-Femicid je najteži oblik nasilja nad ženama i zbog toga je potrebno da se on uvede kao i teško ubistvo, da se na odgovarajući način valorizira. Ja smatram da je to potrebno napraviti i u krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, upravo na način kako smo to napravili i u Hrvatskoj, da se femicid definiše kao rodno utemeljeno ubistvo ženske osobe i da se propiše kazna od najmanje deset godina, kao i za druga teška ubistva. Osim toga, mislim da je isto dobro što smo napravili u Hrvatskoj, da se preuzme definicija iz Istanbulske konvencije i da se rodno utemeljeno nasilje nad ženama valorizira kao otežavajuća okolnost, onda kada već nije propisana kao teško krivično djelo – rekao je Maršavelski.

Dodao je da je glavni problem što mehanizmi mjere zaštite od nasilja u porodici zapravo nisu dovoljno učinkoviti.

-Nažalost događa se da nekad žena prijavi nasilnika, ali reakcija ne bude odgovarajuća i nakon toga nasilnik bude još gori. On često optužuje ženu što ga je prijavila i na kraju to rezultira ubistvom. Tome svakako treba stati u kraj na način da se reformiraju mjere usmjerene na zaštitu od nasilja u porodici – dodao je.

Projekt ima za cilj prikupiti 10.000 potpisa podrške Inicijativi za izmjenu Krivičnog zakona FBiH, upućivanje Inicijative Federalnom parlamentu, te osigurati da Inicijativa bude prihvaćena kao tačka dnevnog reda u Federalnom parlamentu.