Desetine hiljada građana na Trgu bana Jelačića, upućen ultimatum Vladi

Protest „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ okupio je veliki broj građana koji od hrvatskih vlasti traže hitnu sanaciju lokacije kod Gospića, uklanjanje 33.000 tona otpada i dugoročni monitoring

Zagrebački Trg bana Josipa Jelačića danas je bio mjesto velikog građanskog okupljanja na kojem su hiljade ljudi izrazile nezadovoljstvo zbog problema s odlaganjem otpada na području Gospića.

Protest pod sloganom „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ organizovala je građanska inicijativa „Gospić je naš dom“, a podršku skupu pružili su brojni građani, posebno Ličani koji su u Zagreb pristigli iz različitih dijelova Hrvatske.

„IMAMO SAMO NJU“ – LIČANI TRAŽE HITNU REAKCIJU

Okupljanje je počelo prije službenog programa, a tačno u podne uslijedila su obraćanja predstavnika građanskih inicijativa i ekoloških organizacija.

Uz skandiranje i pjesme, okupljenima se obratio Vladimir Šulentić iz inicijative „Gospić je naš dom“.

„Imamo samo nju, pokažimo koliko je volimo. Tražimo nešto na što imamo pravo“, poručio je Šulentić, nakon čega je uslijedila reakcija okupljenih građana.

Prema procjenama organizatora, na protestu su se okupile desetine hiljada ljudi. Na bini su govorili predstavnici približno 15 građanskih inicijativa i ekoloških udruženja, dok političarima nije bilo omogućeno obraćanje.

Time su organizatori željeli naglasiti da skup nije zamišljen kao stranački događaj, već kao pritisak građana na institucije da riješe problem koji, kako tvrde, ugrožava Liku.

TRAŽE UKLANJANJE 33.000 TONA OTPADA

Jedan od ključnih zahtjeva upućenih hrvatskoj Vladi jeste da u roku od 20 dana predstavi kompletan program sanacije lokacije, uz precizno definisane i obavezujuće rokove.

Posebno se zahtijeva uklanjanje 33.000 tona zakopanog opasnog otpada, uz rok od najviše tri mjeseca.

Građanske inicijative traže i da se gradsko komunalno odlagalište „Rakitovac“ uvrsti u Plan upravljanja otpadom, kao i da se uspostavi dugoročni monitoring područja.

U taj proces, prema zahtjevima organizatora, trebalo bi uključiti nezavisne stručnjake koji bi napravili procjenu mogućih rizika i pratili stanje na terenu.

ŠIRI ZAHTJEVI: OD „CRNIH TAČAKA“ DO ZABRANE UVOZA

Zahtjevi okupljenih nisu ograničeni samo na područje Gospića.

Inicijativa traži izmjene Zakona o zaštiti okoliša kojima bi se omogućila kolektivna zaštita, kao i sistemsko mapiranje svih poznatih ekoloških „crnih tačaka“ u Hrvatskoj.

Te lokacije, prema zahtjevu građanskih inicijativa, trebalo bi uvrstiti u Plan upravljanja otpadom, zajedno s jasno utvrđenim finansijskim sredstvima za njihovu sanaciju.

Jedan od najradikalnijih zahtjeva jeste i hitno uvođenje privremene zabrane uvoza otpada u Hrvatsku.

Organizatori traže da takva mjera stupi na snagu odmah, dok se ne utvrde potpuni rizici i način upravljanja otpadom koji se uvozi u zemlju.

VLAST: „OPASNI OTPAD SE NE MOŽE SLOBODNO UVOZITI“

Na optužbe i zahtjeve građana reagovalo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Hrvatske.

Iz Ministarstva su odbacili tvrdnje da Hrvatska dozvoljava neograničen uvoz svih vrsta otpada, naglašavajući da se opasni otpad ne može slobodno uvoziti.

Time su iz Vlade pokušali demantovati dio tvrdnji koje su se mogle čuti tokom protesta i u javnosti posljednjih dana.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poručio je da je Vlada svjesna problema u Gospiću.

Medved je naveo da se proces sanacije sporne lokacije provodi zakonito, sistemski, odgovorno i transparentno.

GRAĐANI TRAŽE ROKOVE, A NE SAMO OBEĆANJA

Današnji protest u Zagrebu tako je prerastao lokalni problem Gospića i postao šira poruka o načinu na koji Hrvatska upravlja otpadom i sanira ekološki rizične lokacije.

Građani od Vlade sada očekuju konkretne rokove, plan sanacije i uklanjanje spornog otpada, dok vlasti insistiraju na tome da se postupak provodi u skladu sa zakonom.

Ključno pitanje nakon današnjeg masovnog okupljanja jeste hoće li zahtjevi građanskih inicijativa dobiti konkretan odgovor i da li će rokovi koje traže organizatori biti prihvaćeni.

Za stanovnike Like, kako su poručili sa zagrebačkog protesta, pitanje više nije samo pitanje jedne deponije, već pitanje zaštite zdravlja, okoliša i budućnosti cijelog kraja.