Povlačenje gotovo svih zaposlenih iz Ambasade Bosne i Hercegovine u Beogradu značilo bi obustavu većine konzularnih i administrativnih poslova, upozorava bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović.
On je to izjavio za Radio Slobodna Evropa komentarišući najavu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića da će zbog odnosa vlasti Srbije prema smrti i sahrani ratnog zločinca Ratka Mladića smanjiti diplomatsko prisustvo Bosne i Hercegovine u Srbiji na minimum.
“Podržavam ove poteze Konakovića i u širem kontekstu koje je najavio prema EU, PIC-u, ali i ove koje je najavio da će preduzeti i sa Srbijom, kada je riječ o Ambasadi Bosne i Hercegovine. Ta diplomatija (sa Srbijom) donosi nam više uvreda i poniženja, nego približavanja i međusobne saradnje. Da imate imalo diplomatije u ponašanju Srbije, ovo ne bi uradila onako kako je uradila danas”, rekao je Halilović za RSE.
Za povlačenje ambasadora i konzula iz Srbije potreban je konsenzus Predsjedništva BiH koje vodi vanjsku politiku.
Iz kabineta Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o odluci ministra vanjskih poslova BiH.
Prema dostupnim podacima, riječ je o potezu bez presedana u odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije od uspostavljanja diplomatskih odnosa 2000. godine.
Iako su dvije države prolazile kroz brojne političke i diplomatske krize, uključujući sporove nakon presude Međunarodnog suda pravde, obilježavanja genocida u Srebrenici i političkih tenzija oko Republike Srpske, nije zabilježen slučaj da BiH povuče gotovo kompletno osoblje svoje ambasade u Beogradu.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je 7. septembra da će iz Ambasade BiH u Beogradu biti povučeni svi zaposlenici nad kojima Ministarstvo ima nadležnost, dok bi u diplomatskom predstavništvu ostali samo ambasador i konzul.
Konzularni poslovi trebalo bi da budu prebačeni na diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u Zagrebu i Podgorici, a Konaković je poručio da će odnose sa Srbijom svesti na “najmanju moguću mjeru”.
Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je u Beogradu u ponedjeljak, 7. septembra, uz vojne i državne počasti.
Sahrani su prisustvovali funkcioneri Srbije, te najviši funkcioneri bh. entiteta Republika Srpska, kao i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
U Ambasadi BiH u Beogradu i ‘bez glasanja na izborima’
Halilović smatra da bi povlačenje zaposlenih faktički paralisalo rad ambasade. Tako na primjer, ističe, u Ambasadi BiH u Beogradu, neće moći biti održano ni glasanje na predstojećim opštim izborima u Bosni i Hercegovini zakazanim za 4. oktobar.
“Ne može raditi nikakve poslove. Ne može ništa raditi, jer više nema osoblje koje može da obavlja bilo šta. Faktički, ta ambasada više ne postoji, nema prijema zahtjeva, izdavanja dokumenata i slično”, kaže Halilović.
Prema njegovim riječima, ambasador bi formalno ostao predstavnik Bosne i Hercegovine u Srbiji, ali bez administrativnog, konzularnog i tehničkog aparata koji omogućava funkcionisanje diplomatskog predstavništva.
“Ambasador postoji i može da hoda po ulicama ako hoće. On može formalno predstavljati Bosnu i Hercegovinu, ali nema ambijent, nema ljude, nema kapacitet da ambasada obavlja svoju funkciju”, naveo je.
Ambasade, između ostalog, izdaju putne isprave, pružaju konzularnu pomoć državljanima, organizuju glasanje u inostranstvu, zastupaju interese države pred institucijama zemlje domaćina, prikupljaju političke i ekonomske informacije te razvijaju bilateralnu saradnju.
‘Prekid odnosa bio bi logičan nastavak’
Enver Halilović ocjenjuje da su politički i diplomatski odnosi Sarajeva i Beograda već dugo na najnižem nivou, te da bi “prekid odnosa bio logičan nastavak”.
Na pitanje da li je riječ o posljednjem koraku prije povlačenja ambasadora ili čak prekida diplomatskih odnosa, Halilović odgovara da bi i takav rasplet smatrao očekivanim.
“Prekid diplomatskih odnosa bio bi sasvim normalan, jer tu praktično više nema diplomatskih odnosa. Ovakvi potezi ne proizvode potrebu za normalnim funkcionisanjem diplomatskih predstavništava”, smatra on.
Dodaje da ni prisustvo zvaničnika iz Republike Srpske na sahrani “ništa dodatno ne komplikuje”.
“Stvari su već dugo na najgorem mogućem nivou. Ovo je samo kulminacija i manifestacija odnosa koji realno postoje godinama”, rekao je.
Na pitanje da li je riječ o posljednjem koraku prije povlačenja ambasadora ili čak prekida diplomatskih odnosa, Halilović odgovara da bi i takav rasplet smatrao očekivanim.
“Prekid diplomatskih odnosa bio bi sasvim normalan, jer tu praktično više nema diplomatskih odnosa. Ovakvi potezi ne proizvode potrebu za normalnim funkcionisanjem diplomatskih predstavništava”, smatra on.
Istovremeno dodaje da ne očekuje recipročne mjere iz Beograda.
“Srbija će se vaditi da joj je stalo do održanja diplomatskih odnosa s Bosnom i Hercegovinom i tako će djelimično, možda i nesvjesno, priznati vlastitu grešku”, ocijenio je Halilović.
Raniji diplomatski sporovi
Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije i ranije su bili opterećeni političkim krizama, ali je povlačenje gotovo kompletnog osoblja ambasade među najozbiljnijim potezima od uspostavljanja diplomatskih odnosa 2000. godine.
Najpoznatiji diplomatski spor dogodio se 2007. godine nakon presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, kada su uslijedile oštre političke reakcije, ali bez prekida diplomatskih odnosa.
Novi talas tenzija uslijedio je 2021. godine nakon odluke tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida, kada su zvaničnici Srbije i Republike Srpske razmjenjivali oštre poruke sa Sarajevom, ali diplomatska predstavništva nastavila su redovno funkcionisati.
Nakon toga, 2024. godine Ujedinjene nacije su usvojile Rezoluciju o Srebrenici, kojom se ukazuje na činjenice iz presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog suda pravde i domaćih sudova.
Osuđuje se poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca, ali se ne spominje nijedan narod niti država.
Rezolucijom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid.
Donošenju Rezolucije najviše su se protivile Srbija i Rusija.
U regionalnoj praksi povlačenje ambasadora ili diplomatskog osoblja koristi se kao jedna od najjačih mjera političkog protesta.
Hrvatska i Srbija su 2015. godine međusobno povukle ambasadore na konsultacije zbog zaoštravanja odnosa, dok su Srbija i Crna Gora 2020. godine privremeno povukle ambasadore nakon spora izazvanog odlukom Podgorice da tadašnjeg srbijanskog ambasadora proglasi personom non grata.
Za razliku od privremenog povlačenja ambasadora na konsultacije, što je relativno česta diplomatska praksa, povlačenje većeg dijela osoblja ambasade značajno ograničava njen rad i smatra se korakom koji se nalazi neposredno ispod potpunog zatvaranja diplomatskog predstavništva ili prekida diplomatskih odnosa.
Konaković je najavio da će uz smanjenje diplomatskog prisustva BiH u Srbiji pokrenuti i niz inicijativa prema Evropskoj uniji, državama članicama Organizacije islamske saradnje i drugim međunarodnim partnerima, tražeći reakciju na, kako je naveo, veličanje ratnih zločina i ratnih zločinaca u Srbiji.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
