Dvije studije o zaštiti livanjskih konja

Izmiče ljeto i sa prvim kišama popravlja se stanje na planini Kruzi, gdje obitavaju livanjski divlji konji, a za koje se domaća javnost zabrinula kako će preživjeti sušu.

Borba s krađama

– Bili su tada dramatični naslovi, ali konji, ako nemaju vode na jednoj lokvi, neće tu čekati cisterne, oni odgalopiraju i pronađu vodu negdje drugdje. Konji su to lako preživjeli, veće probleme imamo sa krađom konja, ali se nadamo da ćemo i to riješiti, kaže nam Željko Krišto, predsjednik Udruženja Borova Glava koja vodi brigu o livanjskim konjima.

U Livnu su 23. septembra predstavljeni prvi rezultati analize stanja iz stručne studije koju je Ministarstvo poljoprivrede Kantona 10 naručilo od Sveučilišta u Splitu.

– Posebna pozornost posvećena je prijedlozima mjera kojima bi se uspostavio sustavan i dugoročno održiv model upravljanja populacijom divljih konja, kazao je Pavao Gančević, profesor sa Agromediteranskog fakulteta u Splitu.

Fokus je kod stalnog praćenja brojnosti, kretanja i zdravstvenog stanja konja, što uključuje i započeto markiranje GPS ogrlicama. Potrebne su mjere za sprečavanje izlaska konja na magistrale preko Borove Glave, gdje konji zimi ližu so, što često dovodi do saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom za životinje.

U pripremi je i druga strategija koja se radi u BiH. Na izradi stručnog obrazloženja za proglašenje planine Krug zaštićenim područjem, kao i na strategiji upravljanja, angažovan je Institut za regionalni razvoj iz Mostara.

– Mi čekamo da obje strategije budu gotove, pored ove Sveučilišta iz Splita radi se i na drugoj u Institutu u Mostaru. Balansirajući stručna mišljenja u oba slučaja, doći ćemo do pravog stanja na terenu, smatra Krišto.

Strategija koja se radi u BiH obuhvata mnogo više od same brige za konje.

Park ili krajolik

– Ona planira zaštitu područja, pored konja tu je i drugo bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta koje treba biti zaštićeno. Oni će predložiti koja je to najoptimalnija kategorizacija i nivo zaštite, ako ne bude park prirode, onda će to zasigurno biti zaštićeni krajolik ili tako nešto, naglašava Krišto.

Iako je sezona pri kraju, on kaže da turisti i dalje svaki dan posjećuju Kruze. Konji su u velikoj mjeri zaslužni za procvat turizma u Livnu, ali brojne posjete džipovima i kvadovima, nedostatak kontrole protoka posjetitelja, pristupa i nadzora, upravo su razlog zbog kojeg se ova atrakcija mora institucionalno zaštititi.

Izvor: Oslobođenje