Izbor urednika

Sa skokom cena i policijskom represijom, slobodno vreme za mlade u Teheranu preskupo

Sa skokom cena i policijskom represijom, slobodno vreme za mlade u Teheranu preskupo

21 Novembra, 2026
ĐORĐE KRAJIŠNIK: Sa one i sa ove strane Drine

ĐORĐE KRAJIŠNIK: Sa one i sa ove strane Drine

21 Novembra, 2026
Otvorena likvidacija ALTA Leasinga: Klijenti moraju nastaviti plaćati rate

Otvorena likvidacija ALTA Leasinga: Klijenti moraju nastaviti plaćati rate

21 Novembra, 2026
Soreca: BiH ima priliku za novi početak na EU putu i otvaranje pristupnih pregovora naredne godine

Soreca: BiH ima priliku za novi početak na EU putu i otvaranje pristupnih pregovora naredne godine

21 Novembra, 2026
Ukrajina uništila Putinov most; sad može da preseče ruske kanale snabdevanja Krima

Ukrajina uništila Putinov most; sad može da preseče ruske kanale snabdevanja Krima

20 Novembra, 2026

Najčitanije Danas

  • Ukradena kutija s novcem iz poznate sarajevske crkve, objavljen snimak

    Ukradena kutija s novcem iz poznate sarajevske crkve, objavljen snimak

    495 shares
    Share 198 Tweet 124
  • Otvorena likvidacija ALTA Leasinga: Klijenti moraju nastaviti plaćati rate

    494 shares
    Share 198 Tweet 124
  • Dejtonski sporazum parafiran prije 31 godinu

    494 shares
    Share 198 Tweet 124
  • Uvoz u BiH raste brže od izvoza: Vanjskotrgovinski deficit premašio 12 milijardi KM

    494 shares
    Share 198 Tweet 124
  • Bosna od 66:67 do 73:67 u posljednjoj sekundi, Pipes presudio Iliriji!

    494 shares
    Share 198 Tweet 124

U fokusuVijesti

Priča o Karmen, neustrašivoj diverzantici Armije RBiH argentinskog porijekla

Priča o Karmen, neustrašivoj diverzantici Armije RBiH argentinskog porijekla

by Tuzla-X.com
22 Novembra, 2026
0

Kada je Bosni i Hercegovini bilo najteže, među onima koji su stali u njenu odbranu našli su se i ljudi...

Dejtonski sporazum je donio mir, ali ga čeka reforma na EU putu

Dejtonski sporazum je donio mir, ali ga čeka reforma na EU putu

by Tuzla-X.com
21 Novembra, 2026
0

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, pored brojnih zločina i etničkog čišćenja, počev od Prijedora, preko višegodišnjeg teroriziranja civila u...

ČUPIĆ DOBIO POZIV IZ BRISELA: Prvi međunarodni nastup na novoj funkciji mogao bi imati na samitu EU i Zapadnog Balkana

ČUPIĆ DOBIO POZIV IZ BRISELA: Prvi međunarodni nastup na novoj funkciji mogao bi imati na samitu EU i Zapadnog Balkana

by Tuzla-X.com
21 Novembra, 2026
0

Aleksandar Čupić, predsjednik Narodne skupštine i vršilac dužnosti predsjednika Srbije, pozvan je na samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji...

Najčitanije 7 Dana

  • Barbareza pitali za rasizam prema Rumunima, a on uputio veliko obećanje rumunskoj novinarki

    Barbareza pitali za rasizam prema Rumunima, a on uputio veliko obećanje rumunskoj novinarki

    496 shares
    Share 198 Tweet 124
  • Je li pomfrit od batata zaista zdraviji: Nutricionisti otkrivaju važnu razliku

    495 shares
    Share 198 Tweet 124
  • Prikolica šlepera uslijed velike brzine prešla u suprotnu traku i usmrtila vozača drugog kamiona

    495 shares
    Share 198 Tweet 124
  • Veza krvnog pritiska, šećera i erektilne disfunkcije

    495 shares
    Share 198 Tweet 124
  • U bh. gradu uhapšene dvije osobe, zaplijenjeno oko 50 kilograma droge i više od 17.000 eura

    495 shares
    Share 198 Tweet 124
  • Pravila privatnosti
  • Uslovi korištenja
  • O Nama
  • Kontakt
  • Impressum
Nedjelja, 22 Novembra, 2026
Tuzla-X.com
  • Vijesti
    • Region
    • Svijet
    • Bosna i Hercegovina
      • Tuzla
      • Tuzlanski Kanton
    • Crna Hronika
  • Sport
  • Izdvojeno
  • Business
  • TK BUSINESS&ART PROMO
No Result
View All Result
  • Vijesti
    • Region
    • Svijet
    • Bosna i Hercegovina
      • Tuzla
      • Tuzlanski Kanton
    • Crna Hronika
  • Sport
  • Izdvojeno
  • Business
  • TK BUSINESS&ART PROMO
No Result
View All Result
Tuzla-X.com
No Result
View All Result
Home Izbor Urednika

Posljednji čovjek – Fukujamini memoari

by Tuzla-X.com
4 Oktobra, 2026
in Izbor Urednika, Treće mišljenje
A A
Posljednji čovjek – Fukujamini memoari

Kako je budućnost nestala iz politike

Suzan Zontag je jednom primetila da su „veliki pisci ili muževi ili ljubavnici“. Muževi su, prema njenom viđenju, pouzdani, razumljivi i pristojni. Ljubavnici su ćudljivi, sebični i često nepodnošljivi. Muževi vam razbistre misli; ljubavnici usmeravaju vašu maštu. Ova razlika još bolje funkcioniše kada je reč o političkim misliocima: Habermas je muž, Derida ljubavnik. Kada pišu o sebi, ljubavnici pišu ispovesti – setimo se Rusoa i de Kvinsija. Muževi pišu promišljanja: Rejmond Aron ili Karl Poper.

Politikolog Fransis Fukujama je tipičan muž. Njegovi memoari „U carstvu poslednjeg čoveka“ (In the Realm of the Last Man) ne nude sentimentalno obrazovanje; oni su priča o jednom intelektualnom putovanju. Stranice posvećene njegovoj porodici i njegovom životu kao Japanca-Amerikanca u godinama nakon Drugog svetskog rata ključne su za razumevanje izvora njegovog liberalizma i njegove svesti o slabostima tog sistema. Amerika je njegovoj porodici pružila priliku „potrage za srećom“; ta ista Amerika uskratila je nekim svojim građanima osnovna prava čim se osetila ugroženom i napadnutom i zatvorila ih u logore. Njegov liberalizam nikada nije bio naivan, već je određen odbojnošću prema svakom relativizmu.

Godine 1974, pošto je diplomirao na Kornelu i krenuo na postdiplomske studije iz komparativne književnosti, Fukujama je nekoliko meseci proveo u Parizu, gde je učio od vodećih francuskih teoretičara tog vremena – Rolana Barta, Žaka Deride i njihovog kruga. Kao učenik Alana Bluma, Fukujama je intelektualno oblikovan klasičnom političkom filozofijom i zato je dolazak u samo središte postmodernizma doživeo kao snažan potres. Ono što je iz tog flerta sa francuskom teorijom poneo sa sobom sažeto je u razgovoru koji je vodio sa književnom teoretičarkom Julijom Kristevom, koja ga je uveravala da je „Staljin imao pravo“. Pariz ga je naučio šta ne želi da bude. Pobegao je od poststrukturalizma (bez osvrtanja) u RAND korporaciju i oblast bezbednosnih studija, uveren da su u dobu definisanom uzajamno zagarantovanim uništenjem velikih sila strateški analitičari, poput tvrdog realiste Alberta Volstetera, retki preostali razumni ljudi.

Fukujama je postao slavna ličnost sa 36 godina, zahvaljujući knjizi koju je malo ko pročitao, mnogi pogrešno protumačili, ali o kojoj su svi imali nešto da kažu. „Kraj istorije i poslednji čovek“ (The End of History and the Last Man, 1992) bila je definisana svojim naslovom. Bio je to naslov koji je mnogo obećavao, i dok je njen autor bio zaokupljen sudbinom poslednjeg čoveka, svi ostali raspravljali su o kraju istorije. Druga, zanemarena polovina naslova bila je mnogo važnija od prve.

Izraz „poslednji čovek“ Fukujama je pozajmio od Ničea i upotrebio ga da postavi pitanje šta liberalna demokratija čini ljudskom duhu kada pobedi. Ali upravo je poruka o „kraju istorije“ od njega napravila poznato ime. Svoju neočekivanu slavu on je nosio tako što ju je ignorisao i koristio za intelektualnu nezavisnost. Dok su ga drugi neprestano pitali da li i dalje veruje da je istorija završena, on je sebi postavljao sasvim drugačija pitanja.

Fukujama sebe predstavlja kao intelektualnog zanatliju – čoveka koji ume da obrađuje drvo i sam izrađuje svoj nameštaj – i kao klasičnog društvenog naučnika, za koga su ideje hipoteze koje treba proveravati. „Uvek sam više voleo fotografiju od slikarstva“, piše on, „zato što fotografija beleži nešto što je neko zaista video.“

Najdramatičniji delovi njegovih memoara opisuju Fukujamin raskid sa njegovim neokonzervativnim okruženjem povodom rata u Iraku. Veliki deo argumentacije poznat je iz njegove ranije knjige „Amerika na prekretnici“ (America at the Crossroads, 2006), ali ovde on izričito kaže da je neslaganje sa ljudima iz sopstvenog kruga – a ne sa protivnicima – suština onoga što za njega znači biti liberal. Dok su novokomponovani ratni kritičari bili zaokupljeni pitanjem šta je pošlo po zlu, on je pitao šta smo mi pogrešno uradili.

To nam takođe omogućava da „U carstvu poslednjeg čoveka“ čitamo manje kao lične memoare, a više kao unutrašnji monolog liberalizma nakon Hladnog rata. Kritičari i dalje tumače „kraj istorije“ kao proslavu pobede Zapada. Ali Fukujama nas podseća da je američki duh vremena s kraja osamdesetih bio deklinistički, a ne trijumfalistički. Intelektualni bestseler tog trenutka bila je knjiga Pola Kenedija „Uspon i pad velikih sila“ (The Rise and Fall of the Great Powers), anatomija imperijalnog širenja. U tom kontekstu, Fukujamin optimizam predstavljao je suprotnu poziciju – a nigde pesimizam nije bio više ukorenjen nego u neokonzervativnim krugovima kojima je tada pripadao.

Promene u svetu iz 1989. bile su formativne za Fukujamu i imale ključnu ulogu u tome kako je moderni liberalizam počeo da definiše i doživljava samog sebe. Ono što se dogodilo u istočnoj Evropi, Fukujama tumači kao univerzalan trenutak, kao približavanje koje je politički ujedinilo svet.

Ali, kao što je antropolog Kliford Gerc predvideo 1995. godine, poredak koji se tada rađao na međunarodnom planu nije bio određen konvergencijom i masovnim usvajanjem zapadnih modela, već opsednutošću identitetom i razlikama, gde će na površinu izbiti „bujica nejasnih podela i neobičnih nestabilnosti“. Za njega je svet nakon Hladnog rata morao da se suoči sa dva ključna pitanja: „Šta je zemlja ako nije nacija?“ i „Šta je kultura ako nije konsenzus?“

Fukujama se danas teško nosi sa Gercovim pronicljivim uvidima, a u potrazi za odgovorima ponovo je otkrio državu kao nezaobilaznu instituciju svakog liberalnog društva. Kako biti liberal nakon kraja univerzalizma, u trenutku kada se kraj istorije preobrazio u nešto nedvosmisleno mračnije? Da bismo na to smisleno odgovorili, moramo ponovo promisliti 1989. godinu – i shvatiti je ne kao kraj istorije, već kao godinu koja je ukinula budućnost.

Ono što je Hladni rat činilo izuzetnim nije bio sudar dve vizije budućnosti, već činjenica da su oba protivnika bila uređena prema jednoj jedinoj viziji. Komunizam i liberalizam bili su suprotstavljeni glagolski oblici iste gramatike. Delili su temeljnu pretpostavku moderne politike: da sutra nije samo drugačije od danas, već bolje, i da ljudi imaju moć da ga oblikuju. Budućnost nije bila horizont, već projekat – ili, preciznije, suparnički projekti. Legitimnost je bila pozajmljena od vremena koje još nije nastupilo. Upravo je to činilo 20. vek istovremeno toliko političkim i toliko ubilačkim.

Godina 1989. rešila je tu raspravu. Ono što sledi iz politike koja više ne gleda u sutra već nam je poznato. Kada je odredište unapred utvrđeno, politika se svodi na administraciju, a strasti koje su nekada bile uložene u budućnost sele se u prošlost: sećanje, identitet, obnovu, obećanje ne boljeg već izgubljenog sveta. Nostalgija je ono što politika radi kada budućnost više nije dostupna. A kada se budućnost ipak vrati, vraća se kao pretnja, a ne kao projekat – klimatski kolaps, migracije, veštačka inteligencija, rat – kao nešto od čega se treba osigurati i što treba preživeti, a ne kao nešto što treba izgraditi.

Fukujama je ovo napola razumeo i njemu ide u prilog to što je ta intuicija prisutna već u naslovu njegove knjige. „Poslednji čovek“ nije onaj koji stiže na kraj priče; on je onaj koji više nema kuda da ode. Greška – naša, a delimično i njegova – bila je u tome što smo taj uvid svrstali u istoriju, iako je pripadao budućnosti. Ako se tako čitaju, ovi memoari nisu apologija proroka čije proročanstvo nije uspelo. Oni su svedočanstvo o trenutku u kojem je liberalizam naučio da živi u prezentu.

Financial Times, 02.09.2026.

Prevela Luna Đorđević

Peščanik.net, 26.09.2026.

Izvor: BUKA

Podijelite tekst na društvenim mrežama:

NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
Previous Post

Bivši reprezentativac BiH ne može odlučiti za koga navija na meču BiH – Poljska: "Teško mi je…"

Next Post

Propovijed koja je podijelila Hrvatsku: „Žena ne smije biti zavisna od muškarca“, snimak podržala i Severina

Možda vas zanima

Sa skokom cena i policijskom represijom, slobodno vreme za mlade u Teheranu preskupo

Sa skokom cena i policijskom represijom, slobodno vreme za mlade u Teheranu preskupo

by Tuzla-X.com
21 Novembra, 2026
0

Većinom popodneva posle nastave, studentkinja prve godine grafičkog dizajna šeta ulicama u centru Teherana i ponekad svrati u kafić u...

ĐORĐE KRAJIŠNIK: Sa one i sa ove strane Drine

ĐORĐE KRAJIŠNIK: Sa one i sa ove strane Drine

by Tuzla-X.com
21 Novembra, 2026
0

Zanimljivo je posljednjih sedmica, nakon izbora u Srbiji i pobjede Studentske liste, posmatrati kako se kreiraju narativi o ovom događaju...

Otvorena likvidacija ALTA Leasinga: Klijenti moraju nastaviti plaćati rate

Otvorena likvidacija ALTA Leasinga: Klijenti moraju nastaviti plaćati rate

by Tuzla-X.com
21 Novembra, 2026
0

Nakon što je Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za obavljanje poslova finansijskog lizinga, nad kompanijom ALTA Leasing pokrenut je postupak...

Soreca: BiH ima priliku za novi početak na EU putu i otvaranje pristupnih pregovora naredne godine

Soreca: BiH ima priliku za novi početak na EU putu i otvaranje pristupnih pregovora naredne godine

by Tuzla-X.com
21 Novembra, 2026
0

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca poručio je da BiH, uprkos zastoju na evropskom putu, ima...

U fokusuVijesti

Priča o Karmen, neustrašivoj diverzantici Armije RBiH argentinskog porijekla

Priča o Karmen, neustrašivoj diverzantici Armije RBiH argentinskog porijekla

by Tuzla-X.com
22 Novembra, 2026
0

Kada je Bosni i Hercegovini bilo najteže, među onima koji su stali u njenu odbranu našli su se i ljudi...

Dejtonski sporazum je donio mir, ali ga čeka reforma na EU putu

Dejtonski sporazum je donio mir, ali ga čeka reforma na EU putu

by Tuzla-X.com
21 Novembra, 2026
0

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, pored brojnih zločina i etničkog čišćenja, počev od Prijedora, preko višegodišnjeg teroriziranja civila u...

ČUPIĆ DOBIO POZIV IZ BRISELA: Prvi međunarodni nastup na novoj funkciji mogao bi imati na samitu EU i Zapadnog Balkana

ČUPIĆ DOBIO POZIV IZ BRISELA: Prvi međunarodni nastup na novoj funkciji mogao bi imati na samitu EU i Zapadnog Balkana

by Tuzla-X.com
21 Novembra, 2026
0

Aleksandar Čupić, predsjednik Narodne skupštine i vršilac dužnosti predsjednika Srbije, pozvan je na samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji...

Najčitanije 7 Dana

  • Barbareza pitali za rasizam prema Rumunima, a on uputio veliko obećanje rumunskoj novinarki

    Barbareza pitali za rasizam prema Rumunima, a on uputio veliko obećanje rumunskoj novinarki

    496 shares
    Share 198 Tweet 124
  • Je li pomfrit od batata zaista zdraviji: Nutricionisti otkrivaju važnu razliku

    495 shares
    Share 198 Tweet 124
  • Prikolica šlepera uslijed velike brzine prešla u suprotnu traku i usmrtila vozača drugog kamiona

    495 shares
    Share 198 Tweet 124
  • Veza krvnog pritiska, šećera i erektilne disfunkcije

    495 shares
    Share 198 Tweet 124
  • U bh. gradu uhapšene dvije osobe, zaplijenjeno oko 50 kilograma droge i više od 17.000 eura

    495 shares
    Share 198 Tweet 124
Tuzla-X.com

© 2026 Tuzla-X.com - Nezavisno glasilo slobodnog mišljenja - Designed by CodeLine Studio.

  • Pravila privatnosti
  • Uslovi korištenja
  • O Nama
  • Kontakt
  • Impressum

Pratite nas na društvenim mrežama:

No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Vijesti
    • Tuzla
    • Tuzlanski Kanton
    • Bosna i Hercegovina
    • Region
    • Svijet
    • Crna Hronika
  • Business
    • TK BUSINESS&ART PROMO
  • Izdvojeno
  • Kolumne
    • Treće mišljenje
  • Magazin
    • Kultura
    • Life-Style
    • Zdravlje
    • Sci-TECH
    • Zanimljivosti
    • Putovanja

© 2026 Tuzla-X.com - Nezavisno glasilo slobodnog mišljenja - Designed by CodeLine Studio.

Tuzla-X.com

Kliknite na “Prati stranicu”, kako biste zapratili našu Facebook stranicu.

Ova web stranica koristi 'kolačiće'. Nastavkom korištenja stranice dali ste pristanak za korištenje 'kolačića'. Za detaljnije info posjetite naša Pravila privatnosti.