Srbija: Istekao rok za izborne liste, u utrci za parlament 16 političkih opcija

U Srbiji je u ponoć istekao rok za podnošenje izbornih lista Republičkom izbornom povjerenstvu (RIK) za predstojeće izvanredne parlamentarne izbore raspisane za 25. listopada, dok će konačna zbirna izborna lista biti službeno objavljena najkasnije do 9. listopada.

RIK je do sada proglasio ukupno 17 izbornih lista, od kojih je jedna naknadno povučena, pa u izbornoj utrci trenutačno sudjeluje 16 lista, među kojima sedam ima status liste nacionalne manjine.

Uoči zaključenja procesa, koalicija “Izbor naroda – Miroslav Miki Aleksić – Miloš Parandilović – Aleksandar Jovanović Ćuta”, koja je prvotno bila proglašena pod brojem devet, službeno je povukla svoju izbornu listu, što je RIK i potvrdio rješenjem od 24. rujna.

Prva proglašena je lista vladajuće koalicije oko Srpske napredne stranke “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” s maksimalnih 250 kandidata. Slijedi je koalicija Socijalističke partije Srbije pod nazivom “Ivica Dačić – Faktor stabilnosti” (250 kandidata), dok je kao treća proglašena “Studentska lista – Studenti pobjeđuju” (250 kandidata).

Status manjinske liste, među ostalima, imaju koalicije i stranke “Rasim Ljajić – Ljudski SDP/CDP” (četvrta proglašena), “Savez vojvođanskih Mađara – dr. Bálint Pásztor” (peta), “Usame Zukorlić – Pokret za ujedinjenje” (šesta) te “Ruska stranka Srbija u BRIKS-u – Slobodan Nikolić”.

Na zbirnoj listi naći će se i desna koalicija okupljena oko Novog DSS-a i Pokreta za Kraljevinu Srbiju pod nazivom “Autentična desnica – dr. Miloš Jovanović – Novi DSS – Monarhisti…” (osma), kao i proeuropska oporba “Europska Srbija: Marinika Tepić, Zdravko Ponoš…”.

Među preostalim proglašenim kandidaturama su manjinska lista “SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka” (10.), pokret “Bogoljub Karić – Pokret snaga Srbije – BK” (11.), “Liberalno zelena stranka” (12.) te manjinske liste prof. dr. Ferida Bulića (13.) i “Stranke rusko-srpskog jedinstva” (14.). Listu pod rednim brojem 15 predvodi Petar Đurić (“Ćale, ovo je za tebe”), dok je šesnaesta proglašena lista Narodne stranke i Bunta (“Vladimir Gajić – Alternativa za Srbiju”.

Izbori su raspisani nakon što je Vučić 27. rujna podnio ostavku na dužnost šefa države, skrativši tako svoj drugi mandat za više od sedam mjeseci kako bi predvodio SNS na izborima.

Vučić, kojeg Ustav ograničava da se kandidira za treći predsjednički mandat, nakon ostavke izjavio je da, ako SNS osvoji većinu mandata, očekuje mandat premijera, što bi naprednjacima omogućilo da zadrže i učvrste vlast i nakon 14 godina, od pobjede na izborima 2012.

Studentsku listu kandidirao je studentski pokret, predvodeći skoro dvogodišnje protuvladine prosvjede, potaknute pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na tek renoviranom željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenog 2024. godine, zahtijevajući odgovornost vlasti za novosadsku tragediju, korupciju i politički utjecaj na institucije, napose pravosuđe.

Tu listu, koja okuplja sveučilišne profesore, znanstvenike, nastavnike, stručnjake, glumce, sportaše i brojne pojedince iz šireg društvenog i političkog spektra, Vučić vidi kao glavnog suparnika listi SNS-a, optužujući ih kako žele “zaustaviti Srbiju” i tvrdeći da iza njih stoje inozemne službe i agenti, ne navodeći za to dokaze.

Prema posljednjim istraživanjima, glavna se borba vodi između vladajuće koalicije i novog studentskog pokreta.

Vladajuća koalicija “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” (SNS) trenutačno vodi u anketama s oko 48,6% podrške i nalazi se blizu osvajanja apsolutne većine. Vučić je na nedavnom masovnom skupu u beogradskoj Areni poručio da će sigurno pobijediti, optužujući oporbu za suradnju sa stranim službama.

“Studentska lista – Studenti pobjeđuju”,  studentski pokret, proizašao iz gotovo dvogodišnjih prosvjeda pokrenutih nakon tragedije u Novom Sadu, bilježi snažan skok u anketama i drži drugo mjesto s 37,1% podrške.

Izbornu kampanju u Srbiji prate iznimno visoke političke napetosti a nevladine organizacije, poput Transparentnosti Srbija i Crte, upozoravaju da su izborni uvjeti izrazito loši, ističući veliku medijsku dominaciju vladajuće stranke na nacionalnim televizijama i pritiske na birače.