Nekoliko puta sedmično, Maria Hlyten se prijavi na profil na sajtu za imigraciju u SAD-u, tražeći informaciju koja bi mogla odrediti tok njenog života.
Za sada nema ničeg novog.
Dvadesetčetvorogodišnja ukrajinska kreatorka sadržaja na društvenim mrežama i aktivistkinja živi u Sjedinjenim Državama od septembra 2022. godine, nakon što je prve mjesece ruske invazije provela u Kijevu i predgrađu. U SAD je došla na akademsku razmjenu J-1, kasnije je stekla pravo na Privremeni zaštićeni status (TPS) i od tada je tu izgradila život.
Ta zaštita ističe 19. oktobra, a ona kaže da još uvijek nema jasnih uputa o tome šta bi Ukrajinci trebalo da urade nakon toga.
“Ako me pitate šta ću raditi 19. oktobra, ne znam”, rekla je Hlyten za Radio Slobodna Evropa.
Procjenjuje se da se neizvjesnost odnosi na 101.000 Ukrajinaca obuhvaćenih TPS-om, koji im omogućava da ostanu u SAD-u i legalno rade dok je status na snazi.
Privremeni zaštićeni status je američki humanitarni program koji državljanima određenih zemalja koji ispunjavaju uslove omogućava da ostanu i rade u Sjedinjenim Državama ograničeni period kada uslovi u njihovoj domovini, oružani sukob, katastrofa ili druge vanredne okolnosti, čine povratak nesigurnim.
Dvostranačka grupa od 31 senatora vrši pritisak na administraciju Donalda Trumpa da produži TPS za Ukrajinu za još 18 mjeseci i ponovo odredi Ukrajinu kao zemlju obuhvaćenu programom.
U pismu od 22. septembra upućenom ministru za domovinsku sigurnost Markwayneu Mullinu i državnom sekretaru Marcu Rubiju, zakonodavci su naveli da su uslovi u Ukrajini i dalje dovoljno opasni da opravdavaju nastavak zaštite i istakli da su nosioci TPS-a iz Ukrajine takođe postali važan dio američke radne snage.
“Snažno vas pozivamo da izdate 18-mjesečno produženje i ponovnu odredbu Privremenog zaštićenog statusa (TPS) za Ukrajinu prije predstojećeg datuma prestanka, 19. oktobra 2026. godine”, navodi se u pismu.
“Zaštita približno 101.000 ukrajinskih nosilaca TPS-a koji trenutno žive u Sjedinjenim Državama jeste humanitarni imperativ, ali i razumna ekonomska odluka.”
State Department je pitanja Radija Slobodna Evropa o TPS-u za Ukrajinu uputio Ministarstvu za domovinsku sigurnost, koje nije komentarisalo.
Za Hlyten, debata u Washingtonu nije apstraktno pitanje imigracione politike.
“Provjeravam… svoj [račun za imigraciju u SAD-u] da vidim ima li nekih novosti”, rekla je. “Čini se da je trenutno sve na administraciji.”
‘Niko ne zna šta da radi’
Dok je u SAD-u, Hlyten se uključila u aktivnosti zagovaranja prava Ukrajinaca i volontirala kao pripravnica za zakonodavna pitanja u uredu republikanskog zastupnika na Capitol Hillu. Zbog tog rada, prijatelji i drugi Ukrajinci često je pitaju za informacije o TPS-u.
Ali ona im nema mnogo toga reći. “Ljudi imaju običaj da mi postavljaju pitanja, kao da možda znam nešto više”, rekla je. “Nažalost”, dodala je, i dalje nema jasnih uputa o tome šta bi trebalo da urade ako TPS istekne.
Neizvjesnost se odnosi na mnogo više od imigracione papirologije. Hlyten kaže da su ljudi zabrinuti zbog poslova, zdravstvenog osiguranja, ugovora o najmu stanova i praktičnih aranžmana potrebnih za napuštanje SAD-a. “Nije to samo kao da spakujete ruksak i odete”, rekla je.
Neki Ukrajinci koje poznaje već su otišli, umjesto da rizikuju i čekaju odluku. Porodice s djecom uglavnom su odlazile u evropske zemlje, rekla je, dok su se neki ljudi koji putuju sami vratili u Ukrajinu.
Drugi možda nemaju gdje da se vrate. “Postoje ljudi koji se ne mogu vratiti jer su im domovi uništeni”, kaže Hlyten.
Smatra se sretnom jer joj je porodica živa, a njen dom u Kijevu nije srušen.
Ali to ne znači da bi povratak bio siguran. Njena porodica je veći dio prošle zime provodila bez električne energije, rekla je, pa im je poslala generator kojeg ne mogu svi da priušte.
Pritisak u Senatu
Grupa senatora vrši pritisak na administraciju Donalda Trumpa da produži TPS za Ukrajinu, ali i da ponovo odredi Ukrajinu kao zemlju obuhvaćenu programom.
Produženje bi zadržalo zaštitu za ljude koji su već obuhvaćeni programom. Ponovna odredba bi potencijalno omogućila da Ukrajinci koji su stigli nakon roka za trenutnu odredbu steknu pravo na TPS.
U pismu zakonodavaca administraciji navodi se da se uslovi u Ukrajini nisu dovoljno poboljšali da bi se opravdao prekid zaštite. U njemu se ukazuje na nastavak stradanja civila, oštećenja kritične infrastrukture i raseljavanje te navodi da bi se Ukrajinci koji se sada vrate mogli suočiti s opasnim uslovima.
Senatori takođe tvrde da TPS ima ekonomske posljedice u Sjedinjenim Državama. Navode da nosioci TPS-a iz Ukrajine godišnje doprinose američkoj ekonomiji sa oko 2,6 milijardi dolara i plaćaju približno 716 miliona dolara poreza.
“Ukrajinski nosioci TPS-a daju veliki doprinos našim zajednicama, kako u kulturnom tako i u ekonomskom smislu”, navodi se u pismu, uz dodatak da “činjenice na terenu [u Ukrajini] daju jasnu sliku: slanje Ukrajinaca nazad sada nosilo bi rizik njihovog povratka u uslove opasne po život”.
Maryna Baydyuk, predsjednica neprofitne organizacije “Ujedinjena pomoć Ukrajini” kaže da su ekonomski i humanitarni aspekti međusobno povezani.
“Ukrajinci sa TPS-om ovdje su izgradili stvarne živote, rade, plaćaju poreze”, rekla je Baydyuk za RSE.
Ali upozorila je da mnogi ne bi imali gdje da se sigurno vrate. “Produženje i ponovna odredba TPS-a nisu samo pitanje politike, to je razlika između sigurnosti i slanja porodica nazad u aktivnu ratnu zonu”, rekla je.
Yuriy Boyechko, izvršni direktor humanitarne organizacije “Pomoć za Ukrajinu” sa sjedištem u New Jerseyju, nazvao je rok “hitnom trkom s vremenom”.
Pritisak iz obje stranke
Pismo Senatu predvodila je demokratkinja Tammy Duckworth, a potpisali su ga i drugi senatori, uključujući republikanke Susan Collins i Lisu Murkowski.
Drugi republikanci, uključujući zastupnike Briana Fitzpatricka i Mikea Lawlera, takođe su podržali produženje TPS-a za Ukrajince.
Podrška preko stranačkih linija značajna je u trenutku kada Kongres i administracija raspravljaju o odredbama TPS-a za druge zemlje.
“Ovo je dvostranačko pitanje”, rekao je demokrat Dick Durbin za RSE. “Mislim da [Ukrajinci] treba da ostanu u Sjedinjenim Državama”, rekao je, navodeći kontinuirane ruske raketne i artiljerijske napade. “Nema razloga da budu poslani nazad.”
Demokratski senator Cory Booker takođe je rekao da bi program trebalo da se nastavi. “Treba ga produžiti, sasvim jasno”, rekao je Booker za RSE. “Ne učiniti to bilo bi okrutno. Ne učiniti to je neamerički i učinit ću sve što možemo da taj rok bude produžen.”
Administracija Donalda Trumpa nije javno saopštila kakvu će odluku donijeti niti kada će je donijeti.
Za Hlyten su ulozi lični, ali neizvjesnost dijeli mnogo veća zajednica.
Za sada joj ostaje isto pitanje s kojim se suočavaju hiljade drugih Ukrajinaca u SAD-u: Šta će se dogoditi 19. oktobra?
“Niko ne zna šta da radi”, kaže ona.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
