Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je 27. oktobra da Mevlidu Jašareviću bude određen privremeni pritvor, na dan kada je trebao biti oslobođen iz zatvora nakon što je odslužio 15-godišnju kaznu zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Sarajevu.
Jašarević je 28. oktobra 2011. godine pucao na zgradu Ambasade SAD-a, kada je ispalio više od 100 metaka i ranio policajca Mirsada Velića koji je osiguravao zgradu.
Zbog terorističkog napada, Sud BiH ga je 2013. pravosnažno osudio na 15 godina zatvora.
Protiv njega je 2012. godine podignuta optužnica i u SAD-u, a Tužilaštvo ju je 27. oktobra navelo kao jedan od razloga za podnošenje zahtjeva za privremeni pritvor koji bi trajao do odluke o izručenju u SAD.
Bez zvaničnog zahtjeva za izručenje
Na ročištu pred Sudom BiH, Tužilaštvo je navelo da je zahtjev za ekstradicijski pritvor podnesen na osnovu dokumenta koji je 26. oktobra uputilo Ministarstvo pravde BiH.
Prethodno je, preko Ministarstva vanjskih poslova BiH, notu za privremeni pritvor 23. oktobra uputila Ambasada SAD-a u BiH.
Iz Ministarstva pravde BiH su za Radio Slobodna Evropa potvrdili da su 26. oktobra zaprimili zahtjev za Jašarevićevo privremeno pritvaranje, ali ne i formalni zahtjev za izručenje iz SAD-a.
Kada su u pitanju razlozi navedeni u zahtjevu za privremeni pritvor, iz Ministarstva su naveli da ne ulaze u razmatranje sadržaja, nego se on odmah dostavlja pravosudnim insitucijama.
Kao pravni osnov za postupanje u predmetima izručenja sa SAD-om Ministarstvo je navelo Konvencija predviđa izručenje radi krivičnog gonjenja za djela među kojima su ubistvo i pokušaj ubistva. Prema konvenciji, države nisu obavezne izručivati vlastite državljane, a izručenje se može odbiti ako je riječ o političkom krivičnom djelu ili ako je nastupila zastarjelost.
Zahtjev za izručenje mora biti potkrijepljen propisanom dokumentacijom i dokazima. o izdavanju krivaca zaključenu između Kraljevine Srbije i SAD-a 1901. godine, koju je BiH preuzela od bivše Jugoslavije.
Ministarstvo je navelo da će zahtjev za izručenje, kada bude zaprimljen, biti proslijeđen Tužilaštvu BiH i Sudu BiH u skladu sa Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima.
Tužilaštvo je tokom ročišta za određenje privremenog pritvora navelo da su uvjeti ispunjeni jer je Jašarević državljanin Srbije i nema državljanstvo BiH, kao i da je potrebno da bude u pritvoru do podnošenja molbe za izručenje u SAD, gdje postoji potvrđena optužnica protiv njega.
Tužiteljica Nives Kanevčev je rekla da činjenica da je Jašarević procesuiran za krivično djelo terorizma u BiH ne znači da ne može biti procesuiran u SAD, gdje su krivična djela opisana kao pokušaj ubistva američkog službenika.
Odbrana traži oslobađanje
Kao razlog za određivanje pritvora Tužilaštvo je navelo opasnost od bjekstva, između ostalog zato što Jašarević, koji je državljanin Srbije i nema državljanstvo BiH i što mu je isticao zatvorski rok.
Njegova odvjetnica Alma Tabaković osporila je prijedlog za pritvor, navodeći da nisu ispunjeni uvjeti za to nakon što je Jašarević odslužio kaznu.
Također je navela da se američka optužnica odnosi na isti događaj za koji je Jašarević već pravosnažno osuđen u BiH, pozivajući se na princip zabrane ponovnog suđenja za isto djelo.
“Ovo što se sada radi je samo zamaskirana optužnica koja se sastoji od 10 tačaka koje su samo drugačije nazvane, ali ulaze u konstrukciju krivičnog djela za koje je moj branjenik već procesuiran, već presuđen i izdržao cijelu kaznu”, rekla je Tabaković.
Tabaković je osporila pozivanje Tužilaštva na sporazum o izručenju iz 1901. godine, tvrdeći da djelo koje se Jašareviću stavlja na teret nije obuhvaćeno tim sporazumom.
Navela je da je sporazum nastao prije 125 godina i da se odnosio na tadašnja krivična djela poput krađe, gusarstva i trgovine robljem, dok krivično djelo koje je predmet zahtjeva, prema njenim riječima, nije postojalo niti je bilo predviđeno sporazumom.
Kazala je i da su neke “države nasljednice kasnije zaključivale nove bilateralne sporazume kojima su obuhvaćena savremena krivična djela, ali da Bosna i Hercegovina takav sporazum nema”.
Istaknula je da je zahtjev stigao neposredno prije Jašarevićevog izlaska iz zatvora, naglašavajući da je njen branjenik “žrtva beskonačnog procesuiranja”.
Obraćajući se na ročištu, Jašarević je rekao da je svjestan mogućnosti izručenja SAD-u te je zatražio da do tada bude pušten na slobodu kako bi vrijeme proveo sa sinom. Naveo je da će biti dostupan policiji i drugim nadležnim institucijama.
“Dajte mi mjesec-dva da budem sa sinom. Institucije će znati gdje sam. Poslije me pošaljite”, obratio se Sudu Jašarević.
Rekao je i da nikad tokom 15 godina u zatvoru nije bio obaviješten da postoji mogućnost da mu se ponovno sudi u SAD-u zbog napada na Ambasadu.
Advokat Senad Dupovac, koji je branio Jašarevića u postupku za teroristički napad na Ambasadu SAD-a u Sarajevu, kazao je za RSE da su optužbe iz SAD-a već sadržane u presudi iz BiH.
“Zaista je nezamislivo da mu se za isto ponovo sudi. Koliko se sjećam, čak su na početku suđenja djelatnici Ambasade SAD-a dolazili i pratili proces. Da su tada istupili sa zahtjevom moglo se o tome razgovarati, mada je BiH imala potpuni legitimitet da vodi postupak, s obzirom na to da se sve dogodilo na njenoj teritoriji”, kazao je.
I bivši državni tužitelj Dubravko Čampara, koji je vodio predmet protiv Jašarevića nakon napada na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 2011. godine, kaže da je otvoreno pitanje može li se protiv njega voditi novi postupak za radnje koje su već bile obuhvaćene predmetom u BiH.
Prema njegovim riječima, zahtjev za izručenje “djeluje nelogično s obzirom na to da je Jašarević već osuđen i izdržao kaznu zatvora za napad”.
“To je stvar suda i ministra pravde, nije stvar tužioca”, rekao je Čampara za RSE.
Sud BiH bi odluku o privremenom ekstradicijskom pritvoru trebao donijeti tokom dana, a ako bude određen može trajati najduže 40 dana ili do nove odluke Suda.
Međutim, zakon predviđa da se odredba o tim rokovima primjenjuje ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
Ugovor o izručenju iz 1901. godine, na koji su se bh. vlasti referirale u postupanju u slučaju Jašarevića, propisuje da se osoba pušta iz privremenog pritvora ukoliko u roku od dva mjeseca od pritvaranja ne stigne formalni zahtjev za izručenje s potrebnim dokazima.
O ispunjavanju uvjeta za izručenje odlučuje se u daljem postupku, nakon što nadležnim institucijama bude dostavljen formalni zahtjev s potrebnom dokumentacijom.
O tome jesu li ispunjeni uvjeti za izručenje, prema propisima, odlučuje Sud BiH, dok konačnu odluku donosi ministar pravde BiH.
Zahtjev za privremeni pritvor zbog optužnice u SAD-u stigao je uoči Jašarevićevog najavljenog izlaska iz zatvora, dok se protiv njega u BiH vodio i odvojeni postupak zbog optužbi da je sprječavao zatvorske službenice u obavljanju dužnosti.
Sud BiH ga je 26. oktobra prvostepeno oslobodio te optužbe, uz zaključak da Tužilaštvo nije dokazalo da je imao takvu namjeru, a na tu presudu je moguće uložiti žalbu.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
