Elektroprivredi BiH fali milion tona uglja, poznato kojim firmama prijeti poskupljenje struje od 30%

Ako je poskupljenje električne energije za privredu neizbježno, da li je za građane neminovno? Koliki će biti udar na kućne budžete? Da li novo zaduženje Elektroprivrede BiH otvara staro pitanje – kakvo je trenutno stanje i ko i kako vodi poslovanje? Koja je uloga FERK-a? Koliko je regulator zaista nezavisan i može li se oduprijeti političkim i ekonomskim pritiscima?

“Elektroprivreda BiH od 2022. godine izdvojila je više od 500 miliona KM za kupovinu električne energije jer vlastita proizvodnja nije bila dovoljna. Kompaniji nedostaje oko milion tona uglja”, izjavio je Nevad Ikanović, izvršni direktor za snabdijevanje i trgovinu Elektroprivrede BiH.

Prema njegovim riječima, rudnici u sastavu koncerna trenutno proizvode oko 3,1 milion tona uglja, što je ispod potreba Elektroprivrede BiH. Ikanović je rekao i da je uprava obustavila avansno plaćanje uglja te da rudnicima sada plaća isporučene količine.

Poskupljenje za firme koje još nisu zaključile ugovore

Ikanović je najavljeno poskupljenje od oko 30 posto povezao s visokim cijenama na evropskim berzama i manjkom električne energije u regiji.

Pojasnio je da se povećanje odnosi na privredne kupce koji još nisu zaključili ugovore za 2027. godinu. Oko 2.600 kupaca već je ugovorilo snabdijevanje po povoljnijim uslovima.

Razgovori s poslodavcima se nastavljaju, a Ikanović kaže da do kraja decembra još ima prostora za pronalazak prihvatljivog rješenja.

Hoće li doći do poskupljenja struje za domaćinstva?

Na pitanje mogu li domaćinstva očekivati novo poskupljenje struje, Ikanović je potvrdio da do kraja godine neće biti promjene cijena, ali nije isključio takvu mogućnost u 2027.

“Do Nove godine sigurno neće biti pokretanja promjene cijena. Trenutno se radi novi plan poslovanja Elektroprivrede i za narednu godinu u ovom trenutku ne bih mogao reći da li će se to pokrenuti. Radimo sve analize i mislim da će do sredine decembra, kada bude usvojen plan poslovanja za 2027. godinu, to biti poznato”, naveo je.

Edhem Bičakčić, počasni predsjednik BH komiteta CIGRE, ocijenio je da visoke tržišne cijene objašnjavaju samo dio problema. Smatra da i Elektroprivreda BiH snosi dio odgovornosti za sadašnje stanje te da bi Vlada FBiH trebala pomoći da se ublaži udar na privredu.

“Električna energija je roba i ona ima svoju tržišnu vrijednost. Ako vidimo na tržištu da je nafta drastično poskupjela, da je iza toga plin poskupio, logično je da poskupi i električna energija. Posebno kada smo suočeni s ljetnom i jesenskom sušom, nedostatkom padavina i velikim padom proizvodnje hidroelektrana na jugoistoku Balkana. Sve to utiče na visoku cijenu električne energije na tržištu”, kazao je Bičakčić.

Smatra da se problemi Elektroprivrede BiH ne mogu opravdati samo tržišnim okolnostima.

“Elektroprivreda je dobrim dijelom kriva što se dovela u lošu energetsku i finansijsku situaciju. Elektroprivreda je nesolventna. Ona diže kredite da isplati plaće. Postala je uvoznik električne energije u ovoj godini. Taj uvoz iznosi oko milijardu kilovat-sati, što je nedopustivo i neprihvatljivo jer kapaciteti postoje”, upozorio je.

Prema njegovim riječima, ključni problem je u nedovoljnoj proizvodnji uglja, koji je neophodan za rad termoelektrana. Iako Bosna i Hercegovina raspolaže proizvodnim kapacitetima, njihovo korištenje ograničeno je problemima u rudnicima i nedovoljnom proizvodnjom energenta. Bičakčić zbog toga smatra da je neophodno provesti ozbiljnu reformu tarifnog sistema, kako teret problema u energetskom sektoru ne bi bio prebačen na privredu.

Posebno je ukazao na posljedice koje bi nova poskupljenja mogla imati za industriju, podsjećajući da su već ugašeni veliki kapaciteti poput Koksare i Željezare, dok bi dodatni troškovi mogli ugroziti i manje kompanije.

“Kada slušam te poslodavce, oni s pravom traže pomoć i intervenciju Vlade. Traže sastanak s Vladom, da se to umanji i da oni mogu preživjeti u ovom momentu”, rekao je Bičakčić.

Odgovornost za stanje u energetskom sektoru Bičakčić pripisuje i resornom ministarstvu i Vladi Federacije BiH, za koje smatra da nisu pravovremeno poduzeli potrebne mjere.

Bičakčić smatra da je potrebno urediti i odnose između rudnika i Elektroprivrede BiH, posebno kada je riječ o cijenama uglja. Ukazao je na razlike u cijenama uglja koji se nabavlja iz različitih izvora, navodeći da je ugalj iz Kamengrada skuplji od uglja iz Banovića, dok se istovremeno uvozi i ugalj iz Češke.

Govoreći o poslovanju Elektroprivrede BiH, Bičakčić je kritikovao i način na koji se rješavaju finansijski odnosi unutar koncerna. Smatra da je potrebno postaviti sistem na zdrave osnove, umjesto da se finansijski problemi rješavaju avansnim fakturama i njihovim naknadnim pretvaranjem u pozajmice.

Izvor: Agencije