Više od mjesec dana nakon izbora pobjednici su poznati, ali nova vlast na nivou Bosne i Hercegovine nije ni na vidiku.
Dok formalni pregovori o Savjetu ministara još nisu počeli, potencijalni partneri već izlaze sa zahtjevima koje politički analitičari ocjenjuju kao “nemoguće” poput odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, do maksimalističkih o preuzimanju ključnih pozicija u budućoj izvršnoj vlasti.
Od početka oktobra, kada su izbori održani, do danas, jedini aktivan na polju pregovora bio je lider Hrvatske demokratske zajednice, Dragan Čović.
U odvojenim susretima, razgovarao je sa Milorad Dodikom, predsjednikom Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Bakirom Izetbegovićem, liderom Stranke demokratske akcije.
Obje stranke su osvojile najviše glasova na Opštim izborima u Bosni i Hercegovini, pored HDZ-a BiH.
Jedini zaključak donesen nakon susreta je da će HDZ i SNSD biti sigurni koalicioni partneri.
Kada će biti formiran Predstavnički dom Parlamenta BiH, a nakon toga i Savjet ministara nije bilo na dnevnom redu.
Ko i šta traži?
Iako nije poznato ko će činiti buduću koaliciju na nivou BIH, potencijalni partneri već je uslovljavaju.
U tome prednjači Dodikov SNSD, koji prije razgovora o ministrima, traži da se preispitaju odluke bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, te da Ustavni sud BiH napuste strane sudije.
Portparol SNSD-a Radovan Kovačević kaže za Radio Slobodna Evropa da je prioritet te stranke formiranje institucija u Republici Srpskoj, pa tek onda razgovori o državnoj vlasti.
Prema njegovim riječima, buduću vlast trebalo bi graditi na parlamentarnoj većini koja će imati stabilnu podršku i u Domu naroda.
“Ne postoji mogućnost formiranja Savjeta ministara bez konstituisanja Doma naroda. Posebno će sporije ići izbor delegata iz Federacije Bosne i Hercegovine. Treba sačekati da se taj proces završi, a tek onda će biti moguće voditi ozbiljnije i konkretnije razgovore”, kazao je Kovačević.
Za SNSD, dodaje on, SDA je takođe favorit za formiranje nove državne koalicije kao stranka koja je osvojila najviše glasova među bošnjačkim biračima.
No, pitanja koja se odnose na odluke visokog predstavnika i sastav Ustavnog suda BiH su i dalje uslov razgovora.
Iz SDA i HDZ-a BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa.
Na sjednici Glavnog odbora SDA krajem oktobra usvojeni su zaključci kojim se ta stranka u formiranju državne vlasti zalaže za evropske i evroatlantske integracije, nastavak reformi i jačanje državnih institucija.
Sa druge strane, iz HDZ-a BiH nastavljaju insistirati na tome da državnu vlast treba da čine političke stranke koje imaju najveći izborni legitimitet među konstitutivnim narodima.
Potpredsjednica HDZ-a BiH Lidija Bradara otišla je i korak dalje.
Ona je 10. novembra za javni medijski servis Federacije BiH izjavila da stranka očekuje jednu od dvije važne pozicije u Savjetu ministara BiH, ministra finansija ili vanjskih poslova.
Ova stranka pored toga i dalje insistira na izmjenama izbornog zakonodavstva.
Prema potvrđenim rezultatima, u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH SDA ima devet mandata, SNSD šest, a HDZ BiH četiri mandata.
Za većinu u ovom domu potrebno je najmanje 22 od 42 poslanika, zbog čega ove stranke ne mogu same formirati vlast.
SNSD-u i HDZ-u se “ne žuri” sa novim Savjetom ministara
Politički analitičar Mladen Bubonjić za Radio Slobodna Evropa ističe da trenutne poruke vodećih stranaka predstavljaju početne pregovaračke pozicije.
“Uvijek se ulazi sa maksimalističkih i nemogućih uslova i na kraju se kroz pregovore dolazi do nekih prihvatljivih rješenja. Nezvanično, SNSD traži čak četiri ministarstva zbog čega su i izašli sa uslovima oko kojih godinama nema političkog kompromisa. HDZ sa druge strane traži ministarstvo vanjskih poslova, kako bi ojačao uticaj i na vanjsku politiku zemlje”, ističe Bubonjić.
Prema njegovom mišljenju, trenutno su SNSD i HDZ BiH i u povoljnijoj poziciji u odnosu na SDA, čiji kadrovi već učestvuju u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine i nastaviće obavljati funkcije kroz tehnički mandat.
“Njima se (SNSD-u i HDZ-u) ne žuri u istoj mjeri, jer već imaju svoje predstavnike u postojećem sazivu Savjeta ministara. SDA, kao izbornom pobjedniku među bošnjačkim strankama, važnije je da do promjene političkih odnosa dođe što prije”, ocjenjuje on.
Bubonjić smatra da će pregovori na kraju ipak biti svedeni na raspodjelu funkcija po već ustaljenim nacionalnim i političkim kvotama.
“Dosadašnja praksa pokazuje da najvećih problema nema kada se ispoštuju etničke kvote i neformalna rotacija između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda”, navodi on.
Šta sve mora biti formirano prije Savjeta ministara?
Rok za uspostavljanje novoizabranih insitucija počeo je teći 3. novembra kada je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) potvrdila i objavila rezultate Opštih izbora 2026. Godine.
Tako bi novoizabrani članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine mandat trebali preuzeti najkasnije 30 dana od potvrđivanja i objavljivanja izbornih rezultata.
Konstitutivna sjednica je zakazana za 16. novembar.
U istom periodu treba da bude konstituisan i novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koji broji 42 poslanika, od kojih se 28 bira iz Federacije Bosne i Hercegovine, a 14 iz Republike Srpske.
Paralelno se odvija i izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Pet bošnjačkih i pet hrvatskih delegata bira Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dok pet srpskih delegata bira Narodna skupština Republike Srpske.
Tek nakon konstituisanja Predstavničkog doma može početi formalna procedura izbora novog Savjeta ministara.
Prema Zakonu o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine, kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, vodeći računa o ustavnom principu zastupljenosti konstitutivnih naroda.
Odluka o imenovanju mora biti donesena najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Predstavničkog doma.
Predsjedništvo potom prijedlog upućuje Predstavničkom domu, koji potvrđuje imenovanje.
Predsjedavajući Savjeta ministara stupa na dužnost tek nakon što njegovo imenovanje odobri Predstavnički dom.
Novoimenovani predsjedavajući zatim ima rok od 35 dana da predloži ministre i zamjenike ministara, te od Predstavničkog doma zatraži potvrdu njihovog imenovanja.
U imenovanju predsjedavajućeg, ministara i zamjenika ministara ne učestvuje Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Međutim, sastav tog doma ostaje važan za buduće funkcionisanje vlasti, jer bez njegove podrške nije moguće usvajati zakone, budžet i većinu odluka koje predlaže Savjet ministara.
Kako se dijele ministarske pozicije?
Savjet ministara BiH čine predsjedavajući i devet ministara.
Među njima su ministri vanjskih poslova, finansija i trezora, odbrane, bezbjednosti, pravde, komunikacija i prometa, civilnih poslova, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa te ljudskih prava i izbjeglica.
Zakonom nije propisano koja politička stranka dobija pojedini resor, ali jeste uređena nacionalna zastupljenost.
Predsjedavajući Savjeta ministara i njegova dva zamjenika moraju dolaziti iz različitih konstitutivnih naroda. Istovremeno, zamjenik ministra ne može biti iz istog konstitutivnog naroda kao ministar.
Na taj način gotovo svaki resor uključuje predstavnike najmanje dva konstitutivna naroda.
Od četiri mjeseca do skoro godinu i po dana čekanja
Dosadašnja iskustva pokazuju da zakonski rokovi nisu garancija brzog formiranja vlasti.
Aktuelna predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) potvrdu za imenovanje je dobila krajem decembra 2022. godine, manje od tri mjeseca nakon opštih izbora.
Kompletan saziv Savjeta ministara je potvrđen krajem januara 2023. godine. Bio je to jedan od najbržih procesa uspostavljanja državne vlasti u posljednjih petnaestak godina.
S druge strane, nakon Opštih izbora 2018. godine bilo je potrebno više od godinu dana da bude formiran Savjet ministara.
Još duže čekalo se nakon izbora 2010. godine, kada je Savjet ministara uspostavljen nakon približno 15 mjeseci političkih pregovora, što ostaje najduži period formiranja državne vlasti od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
