Njemačka se suočava s najvišom razinom duga države u svojoj istoriji

Njemačka se suočava s najvišom razinom duga države u svojoj istoriji, koji je u prvom kvartalu porastao za 1,6 posto, dosegnuvši više od 2.406 milijardi eura.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, glavni razlog za ovaj rekordan dug su povećani izdaci u “borbi protiv energetske krize”.

Ukupan dug na saveznoj, pokrajinskoj i lokalnoj razini, uključujući dug socijalnog osiguranja, iznosio je oko 39 milijardi eura na kraju ožujka, što predstavlja povećanje od 1,6 posto u odnosu na kraj 2022. godine.

Sam dug savezne države u prvom tromjesečju ove godine porastao je za 2,4 posto na oko 1.660 milijardi eura. Povećanje duga prvenstveno je posljedica “povećane potrebe za financiranjem zbog trenutne energetske krize u vezi s ruskom agresijom protiv Ukrajine”, izvijestio je Savezni zavod za statistiku.

Velika svota od oko 200 milijardi eura rezervirana je za tzv. “kočnicu cijena plina” i financijsku podršku dobavljačima energenata. Povećanje duga uvelike je rezultat dodatnih proračuna stvorenih u tu svrhu, tzv. “posebne imovine”.

U studenom prošle godine osnovan je Fond za energetsku ekonomsku stabilizaciju, čime je javni dug porastao za 73 posto, odnosno za 22 milijarde eura, na ukupno 52 milijarde eura. Također, dug za ublažavanje posljedica pandemije porastao je za 53 milijarde eura, dok je poseban fond za njemačku vojsku Bundeswehr imao rashode od 802 milijuna eura.

Kada je riječ o pokrajinama, zabilježen je blagi pad duga od 0,5 posto, na ukupno 604 milijarde eura. Najveći pad duga zabilježen je u Bavarskoj, gdje je smanjen za 16,8 posto, na oko 32,45 milijuna eura. Najviši dug, ali i najveći broj stanovnika, ima Sjeverna Rajna-Vestfalija, gdje je zabilježen porast od oko tri posto, na ukupno 236 milijardi eura.

Prosječni dug po stanovniku Njemačke iznosi 13.065 eura.

Suprotno trendu u pokrajinama, dug lokalnih općina povećao se za 1,9 posto, dosegnuvši 143 milijarde eura.