Plate i uslovi rada u pojedinim sektorima u BiH su poboljšani.
Bosna i Hercegovina godinama se suočava s odlaskom stanovništva koje u drugim evropskim zemljama traži bolje plate, sigurnije zaposlenje i kvalitetnije uslove života.
Njemačka i Slovenija i dalje su među najvažnijim odredištima građana BiH, ali najnoviji podaci pokazuju da se intenzitet odlaska radne snage postepeno smanjuje.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tokom prvih šest mjeseci 2026. godine putem posredovanja Agencije posao u Njemačkoj pronašlo je svega 11 građana BiH, dok su u istom periodu prošle godine zaposlene 44 osobe, prenosi Večernji list.
Ipak, ove podatke treba posmatrati s određenom rezervom jer obuhvataju samo zapošljavanje putem Agencije, a ne i građane BiH koji samostalno pronalaze posao i odlaze u Njemačku.
Promijenila se i struktura radnika koji odlaze. Svih 11 osoba koje su tokom prvih šest mjeseci ove godine preko Agencije pronašle posao u Njemačkoj bili su medicinski tehničari i medicinske sestre.
Istovremeno, predstavnici struke navode da su plate zdravstvenih radnika u BiH povećane, što bi mogao biti jedan od razloga zbog kojih je interes za odlazak u Njemačku manji nego prethodnih godina.
Njemačka i dalje privlači hiljade građana BiH
Uprkos padu broja radnika koji odlaze preko Agencije, Njemačka ostaje jedno od najvažnijih odredišta za građane BiH.
Zvanični njemački podaci o migracijama pokazuju da se tokom 2024. godine iz BiH u Njemačku doselilo 16.611 državljana BiH, dok je istovremeno iz Njemačke otišlo 8.648 bh. državljana. Migracijski saldo tako je iznosio gotovo 8.000 osoba u korist Njemačke.
U odnosu na 2023. godinu, broj osoba koje su se iz BiH doselile u Njemačku smanjen je za 18,8 posto.
Njemačka je za radnike sa zapadnog Balkana posebno značajna zbog takozvanog zapadnobalkanskog pravila, koje građanima BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije omogućava pristup njemačkom tržištu rada pod posebnim uslovima.
Za 2026. godinu utvrđena je godišnja kvota od 50.000 saglasnosti za boravišne dozvole, što pokazuje da Njemačka i dalje u velikoj mjeri računa na radnu snagu iz ovog dijela Evrope.
Posebno je izražen odlazak u sektore u kojima Njemačkoj nedostaje radnika. Broj zaposlenih u sektoru njege iz zemalja obuhvaćenih zapadnobalkanskim pravilom posljednjih godina značajno je povećan.
Samo tokom 2024. godine njihov broj porastao je za oko 4.000, dok je od početka primjene ovog pravila 2015. godine broj zaposlenih u sektoru njege iz ovih zemalja dostigao približno 51.000.
Manje radnih dozvola i u Sloveniji
Slovenija je drugo značajno odredište građana BiH. Za razliku od Njemačke, u ovu zemlju tradicionalno odlazi veliki broj radnika iz građevinarstva, saobraćaja i proizvodnje.
Među najtraženijim zanimanjima su vozači teretnih vozila, zavarivači, zidari, armirači i drugi građevinski radnici.
I podaci iz Slovenije za 2026. godinu ukazuju na usporavanje trenda odlaska.
U prvih šest mjeseci ove godine državljanima BiH izdata je 5.201 radna dozvola za Sloveniju, od čega je 2.218 izdato prvi put, dok se ostatak odnosi na produženje postojećih dozvola.
U istom periodu 2025. godine izdato je 5.996 dozvola, među kojima je bilo 2.465 novih. Ukupan broj izdatih dozvola tako je smanjen za oko 13 posto, dok je broj novih dozvola manji za približno deset posto.
Trend je vidljiv i kada se posmatraju podaci za cijelu godinu. Zavod Republike Slovenije za zapošljavanje tokom 2025. godine izdao je 13.392 radne dozvole državljanima BiH na osnovu bilateralnog sporazuma. Godinu ranije izdato ih je 14.296, a tokom 2023. godine 13.770.
Slovenija, dakle, i dalje zapošljava hiljade građana Bosne i Hercegovine, ali nakon snažnog talasa zapošljavanja posljednjih godina primjetno je postepeno usporavanje.
Razlozi za promjenu trenda ne nalaze se samo u BiH. Evropska ekonomija posljednjih godina prolazi kroz period slabije industrijske aktivnosti, dok pojedine države istovremeno mijenjaju ili pooštravaju pravila zapošljavanja stranih radnika.
S druge strane, plate i uslovi rada u pojedinim sektorima u BiH su poboljšani, zbog čega dio radnika više ne vidi tako veliku razliku između zarade koju može ostvariti u BiH i one koja ih očekuje u inostranstvu.
Ipak, smanjenje broja izdatih radnih dozvola ne znači da je iseljavanje iz BiH zaustavljeno. Ovi podaci obuhvataju samo dio migracijskih kretanja i prije svega ukazuju na promjenu intenziteta odlaska stanovništva.
Dok god budu postojale značajne razlike u platama, uslovima rada i kvalitetu života, Njemačka i Slovenija vjerovatno će ostati među najvažnijim odredištima za građane koji svoju budućnost odluče graditi izvan Bosne i Hercegovine.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
