Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj, u prvoj polovini godine, smanjena je za 7,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. Izvoz je smanjen za 8,6, dok je uvoz povećan za 3,7 posto.
Ovo su zvanični statistički podaci koju ukazuju na ozbiljan pad privredne aktivnosti u RS-u, a u Uniji udruženja poslodavaca imaju podatak da je u industriji izgubljeno oko 2.600 radnih mjesta.
Najveći pad u proizvodnji bilježi prerarada drveta i to od čak 32,1 posto, a riječ je o grani u kojoj su preduzeća izvozno orjentisana i to mahom na tržište Evropske unije.
– Kolege iz sektora pad poslovnih aktivnosti porede sa krizom od 2008-2009. godine. Najgore je što niko ne može dati prognozu kada će doći do oporavka – kaže za Fenu Igor Andrić, Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta Privredne komore RS-a.
On tvrdi da je uzrok pada privredne aktivnosti ovog sektora pad tražnje u Njemačkoj, Italiji i Austriji na čija tržišta su domaći proizvođači naslonjeni.
– Kao što je poznato, u Njemačkoj je privreda u problemu. Prvo im je posustao građevinski sektor zbog čega su smanjili potražnju rezane građe i četinara od nas, a evo sada su smanjeni i završni radovi u smislu stolarije i parketa – objašnjava Andrić.
Osim toga, kako kaže, smanjen je i izvoz peleta i to prvo zbog sve blažih zima, ali i zbog “niskih cijena” peleta koji se pojavio u Italiji iz Brazila.
– Domaće tržište nije zanemarivo, ali nije presudno. Presudan je izvoz. Jedino imamo izvoz u Srbiju u kojoj je građevinski sektor stabilan. Ostali su u velikim problemima – kaže Andrić.
U Privrednoj komori RS-a smatraju da će situacija biti bolja onda kada se i u EU poveća tražnja.
– Zbog svega ovoga smanjen je i broj radnika u drvoprerađivačkom sektoru, samo što sada nemam podatke za koliko. S druge strane, poslodavci se žale da ne mogu naći adekvatnu radnu snagu i u ovoj oblasti ima sve više stranih radnika, uglavnom iz Indije i Bangladeša – dodao je Andrić.
Osim drvoprerađivačke industrije, u RS-u pad bilježi i prodizvodnja namještaja i to od 25,7 posto. Također, pad bilježi i proizvodnja električne energije od 11,2 posto u prvoj polovini godine.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!