Tešanj i Brčko pokazuju kako se lokalni razvoj finansira izvan budžeta

Novac za lokalni razvoj ne dolazi samo iz općinskog budžeta. Grantovi, međunarodni fondovi, krediti i privatna ulaganja mogu ubrzati realizaciju razvojnih projekata koji bi iz redovnih prihoda čekali godinama. Iskustva Tešnja i Brčko distrikta BiH pokazuju da veću šansu imaju lokalne zajednice koje unaprijed znaju šta žele, imaju spremne projekte i ljude koji ih mogu provesti.

O različitim modelima finansiranja lokalnog razvoja razgovarano je u okviru V Revicon međunarodnog kongresa javne uprave Nexus u Neumu.

Tešanj već godinama kombinuje različite izvore finansiranja. Iako je druga lokalna zajednica u Federaciji BiH po izvozu i peta po prometu evidentiranom putem fiskalnih uređaja, ni snažna privreda ne može iz lokalnog budžeta pokriti sve razvojne potrebe. Stoga je Općina Tešanj primijenila čitav niz modela, ne bježeći ni od njihove kombinacije.

Emitovali municipalne obveznice

Još 2011. godine Tešanj je postao prva lokalna zajednica u Federaciji BiH koja je emitovala municipalne obveznice. Prikupljenih 500.000 KM uloženo je u poslovnu zonu Glinište, što je bio multiplikator za kasniji razvoj kroz osigurane grantove.

„Lokalni budžet ne mora biti granica razvojnim ambicijama. Ali da bi se došlo do drugih izvora novca, projekat mora biti pripremljen prije nego što se pojavi prilika za finansiranje. Kada se poziv objavi, tada je često već kasno da se počinje od ideje“, poručio je Samir Brka, službenik za budžet Općine Tešanj.

Koliko priprema može biti važna pokazuje iskustvo Brčko distrikta BiH. Jedinica za projekte koji se finansiraju iz međunarodnih fondova pri Razvojno-garantnom fondu do kraja 2025. godine razvila je i podnijela 23 projektna prijedloga. Vrijednost donatorskog portfelja dostigla je 37,42 miliona KM, dok je poseban program Svjetske banke vrijedan 25 miliona eura.

Više od projektne ideje

Zlatan Musić iz Razvojno-garantnog fonda Brčko distrikta ukazao je na to da pristup tim sredstvima traži mnogo više od dobre projektne ideje. Potrebni su dokumentacija, saglasnosti, riješeni imovinski odnosi, sufinansiranje, partneri i tim koji projekat može voditi od pripreme do završetka. Kod velikih infrastrukturnih ulaganja taj posao traje mjesecima, ponekad i godinama.

Jedan od primjera je sanacija i zatvaranje nelegalne deponije uz Savu. Tehnička rješenja su mijenjana, studija utjecaja na okoliš i društvo prošla je pet nacrta i više od 200 komentara Svjetske banke, te je tokom pripreme nastalo više od 2.000 stranica nove dokumentacije. Takvo iskustvo pokazuje da ni građevinska dozvola sama po sebi nije potvrda da je projekat spreman za finansiranje i realizaciju.

Važno je i šta nakon projekta ostaje lokalnoj zajednici. Jedan od programa socijalno-ekonomske inkluzije u Brčkom podržao je pokretanje ili širenje 24 poslovanja i doveo do otvaranja 33 radna mjesta.

Tešanj je, s druge strane, pokazao kako se i velika državna investicija može iskoristiti za rješavanje lokalnih problema. Koridor 5c kroz ovu općinu prolazi u dužini od 16 kilometara i zahvata gotovo trećinu njene teritorije. Kroz pregovore su u ugovore za dvije dionice uključeni dodatni projekti vrijedni 81,5 miliona KM, među kojima su putevi, vodovod, kanalizacija i regulacija rijeka.

Autoput prilika za razvoj

„Gradnja autoputa za nas nije bila samo pitanje trase koja prolazi kroz Tešanj. Bila je to prilika da istovremeno riješimo dio lokalne infrastrukture koja bi inače godinama čekala na finansiranje“, naveo je Brka.

Za Marka Dmitrovića, konsultanta Revicona, upravo su takva iskustva razlog da se na stručnim skupovima okupljaju ljudi koji su projekte već pripremali i provodili i koji mogu pokazati šta je u praksi dalo rezultat.

„Razvoj se više ne može planirati od jednog javnog poziva do drugog. Poziv može trajati nekoliko sedmica, a ozbiljan projekat priprema se mjesecima. Lokalna zajednica zato mora unaprijed znati svoje prioritete, imati spremnu dokumentaciju i znati povezati vlastiti budžet s grantom, kreditom ili drugim izvorom finansiranja. Upravo zato na Reviconove skupove dovodimo ljude koji mogu podijeliti konkretna iskustva, pokazati šta je funkcionisalo i gdje su nailazili na probleme. To znanje može drugim lokalnim zajednicama pomoći da budu spremnije kada se pojavi naredna prilika za finansiranje“, zaključio je Dmitrović.

Izvor: Biznis Info