Vrt nije samo hobi, evo zašto boravak među biljkama mijenja tijelo i um

Trebamo biti svjesni sreće što živimo na geografskom prostoru koji ima četiri godišnja doba. Svako za sebe donosi nam posebnost. Većina nas, ipak, najviše voli proljeće, ljeto i jesen. Zašto? Zato što je to period u kojem, u našim klimatskim uslovima, sve buja i cvjeta i praktično se veći dio dana može provesti vani, na svježem zraku, u prirodi, parku ili u svome vrtu. Vrt postaje naša dnevna soba u prirodi. U njemu punimo baterije za naredni dan, sedmicu, mjesec, pa i zimu.

Svježi zrak

Sve je više ljudi svjesno da je boravak u prirodi ne samo zadovoljstvo već i potreba. Dokazano je da nas direktan kontakt sa zemljom oslobađa unutrašnje napetosti. Jedan od mojih poznanika, po zanimanju fizičar, slikovito je rekao da se sa prstima u zemlji najuspješnije “razelektrišemo” od svakojake napetosti. I sama sam se u to mnogo puta praktično uvjerila.

Nije zato čudo da se oko 70 posto ljudi u razvijenim zemljama na neki način bavi biljkama i vrtom i da je vrtlarstvo jedan od najomiljenijih hobija. Ljudi su sve udaljeniji od prirode, stiješnjeni u gradsku vrevu, sve više njih radi u zatvorenim prostorijama, sa klima-uređajima, tako da je potreba za svježim zrakom sve veća. Isto tako, sve više poslova se radi sjedeći, pa je i potreba za kretanjem – fizičkim aktivnostima – sve veća.

Rad sa biljkama, pogotovo sa onima u vrtu, sve to omogućava. Ukoliko se posvetimo biljkama, biljke će nam to višestruko vratiti.

Naravno da se ne očekuje da svako postane vrtlar, već da onaj tko ima vrt uživa u pasivnoj i aktivnoj rekreaciji. To je put da se možda i zarazi virusom zvanim vrt.

A djeca, ona su tek u vrtu svoj na svome. Mame i tate, jeste li osjetili olakšanje od brige za djecom dok se igraju u vrtu? Sjećate li se vašeg djetinjstva, koje je na ovaj ili onaj način vezano za vrt, za neku trešnju, jabuku, orah ili bilo koje drugo drvo? To je nezaboravno. Pružimo to isto i našoj djeci.

Želite li se rashladiti? Da, svakako, jer vruće ljeto je tu. A, gdje se možemo bolje prirodno ohladiti nego ispod drveća? Tu je temperatura za nekoliko stepeni niža nego na suncu, a mikroklima znatno ugodnija.

Zato, sadimo drveće! Sve ono što posadimo u svom vrtu i na svom balkonu je pravno naše, a istovremeno i dobrobit za sve koji tuda prolaze. To im dajemo i pružamo besplatno. I oni nama, ukoliko imaju iste mogućnosti i shvatanja. Hvala im.

Sjećate li se okusa paradajza ili jagoda iz bakinog vrta? Danas je i to aktuelno. Uzgoj domaćeg povrća za koje znate gdje je raslo, kako i čime je njegovano, može biti u potpunosti organska hrana. Ubrano prirodno zrelo i svježe, tako da je u njemu sačuvano sve ono najvrednije, za razliku od forsirano zrelog krupnog voća i povrća u tržnom centru ili na pijaci, koje je primamljivo za oko, ali nije uvijek dobro ukusno za usta i prijatno za stomak.

Uzgajajte svoje voće i povrće, uključite u to i djecu, pa će tako i učiti i raditi. Brinut će za svoju biljku, za svoju njivicu.

Posuda s vodom

Isto tako, postavite posudu sa vodom da se napiju pčele, leptiri, ptice i ostala fauna koja obogaćuje naš vrt i naš život.

Ne bacajte otpatke iz vrta u kontejnere za smeće, ne bacajte “novac”. Oni pripadaju vrtu, kompostirajte ih, štedite energiju koja se troši za prevoz tih otpadaka na deponiju. Kompost će itekako dobro doći pri uzgoju vrtnih biljaka. Ako nemamo strpljenja s kompostiranjem, malčirajmo, zastrimo površine pod grmljem, ružama, povrćem, cvijećem, sa usitnjenim biljnim otpacima iz vrta. Tako se štiti zemljište od prevelikih razlika u temperaturama, čuva vlaga u tlu, smanjuje rast i razvoj korova, a raspadom malča povećava se humus u tlu. Ujedno se time stvaraju bolji uslovi za rad nama nevidljivim, ali vrijednim radnicima u zemljištu – mikroorganizmima.

A što se izgleda tiče, moja izreka je: “Sve što je za biljke dobro, to treba da je za ljudsko oko lijepo.”

Izvor: Oslobođenje