Kiselite kupus za zimu? Jedna greška može vam uništiti cijelu zimnicu

Oktobar je tradicionalno vrijeme kada se u mnogim domaćinstvima priprema kiseli kupus za zimu. Iako postupak nije komplikovan, nekoliko naizgled sitnih grešaka može dovesti do toga da kupus omekša, dobije neugodan miris ili se na njegovoj površini pojavi plijesan.

Za uspješnu fermentaciju najvažniji su kvalitetan kupus, odgovarajuća količina soli, pravilna temperatura i dovoljno tečnosti u kojoj će kupus biti potpuno potopljen.

Koliko soli treba staviti u kiseli kupus?

Uz kvalitetan kupus, so je jedan od najvažnijih sastojaka za uspješnu fermentaciju.

Kod ribanog kupusa preporučuje se omjer od približno dva posto soli u odnosu na težinu očišćenog i narezanog kupusa.

To znači da je za 10 kilograma kupusa potrebno oko 200 grama soli.

Kupus najprije treba očistiti od oštećenih vanjskih listova, odstraniti tvrđe dijelove i sitno narezati.

Nakon toga dodaje se so, a kupus se rukama dobro promiješa i lagano gnječi kako bi počeo puštati vlastiti sok.

Upravo je ta tečnost važna jer kupus tokom fermentacije mora ostati potpuno potopljen.

Prilikom punjenja posude svaki sloj treba dobro pritisnuti kako između kupusa ne bi ostajali veliki džepovi zraka.

Na vrh se može postaviti čist uteg namijenjen fermentaciji, koji će kupus držati ispod površine salamure, navodi Likaonline.

Jedna od najčešćih grešaka je premalo soli

Želja da kiseli kupus bude manje slan može dovesti do neželjenog rezultata.

Odgovarajuća količina soli pomaže stvaranju uslova u kojima se razvijaju poželjne bakterije mliječne kiseline, odgovorne za proces fermentacije.

S druge strane, ni pretjerivanje sa soli nije dobro. Prevelika količina može znatno usporiti fermentaciju, a kupus će na kraju biti preslan.

Zato je važno pridržavati se preporučenog omjera, umjesto dodavanja soli odoka.

Kupus nikada ne smije ostati iznad tečnosti

Druga česta greška jeste ostavljanje dijela kupusa iznad nivoa salamure.

Kupus koji dolazi u dodir sa zrakom znatno je izloženiji kvarenju i pojavi plijesni.

Zbog toga tokom prvih dana fermentacije treba povremeno provjeravati je li sav kupus i dalje prekriven tečnošću.

Ako nije pustio dovoljno vlastitog soka, može se dodati odgovarajuća slana otopina.

Ne preporučuje se dolijevanje obične vode, jer se time smanjuje koncentracija soli potrebna za pravilnu fermentaciju.

Temperatura može pokvariti cijeli posao

Važnu ulogu ima i temperatura prostorije u kojoj se kupus kiseli.

Ako je prostorija pretopla, fermentacija će se odvijati prebrzo, a kupus može postati mekan.

S druge strane, izrazito niske temperature mogu znatno usporiti proces.

Za početak fermentacije najčešće odgovara temperatura između 18 i 22 stepena Celzijusa.

Nakon što fermentacija dobro započne, kupus se može premjestiti na hladnije mjesto.

Pazite i na čistoću posude

Problem može izazvati i nedovoljno čista posuda.

Burad, staklenke, poklopci, utezi i sav pribor koji dolazi u dodir s kupusom trebaju biti temeljno oprani.

Posebno je važno da u posudama ne ostanu tragovi prethodne zimnice ili neugodni mirisi.

Tokom prvih dana fermentacije normalno je da se pojavljuju mjehurići i karakterističan kiselkast miris.

Ako se kupus kiseli u staklenci, treba voditi računa o nakupljanju gasova. Najbolje je koristiti poklopac prilagođen fermentaciji, koji omogućava oslobađanje pritiska.

Ako se pojavi vidljiva plijesan, trulež ili izrazito neugodan miris, takav kupus ne treba konzumirati.

Četiri pravila za dobar kiseli kupus

Za pripremu kvalitetnog kiselog kupusa najvažnije je pridržavati se četiri osnovna pravila: koristiti zdrave i kvalitetne glavice, dodati odgovarajuću količinu soli, osigurati da kupus bude potpuno potopljen u salamuri i održavati odgovarajuću temperaturu.

Kod ribanog kupusa posebno je lako zapamtiti omjer od 200 grama soli na 10 kilograma kupusa.

Uz pravilnu pripremu i malo strpljenja, kupus će tokom zime zadržati poželjnu čvrstoću i karakterističan kiselkast okus.

Izvor: Agencije