“Najbolje bi bilo da su u Predsjedništvu sve tri žene. Od ovoga svakako nema ništa, a žene su sposobnije deset puta nego muškarci.”
Ovako je Dželadin Kojić, građevinski radnik kojeg smo zatekli sa mistrijom u ruci u jednoj sarajevskoj ulici, sažeo neobičnost trenutka u kojem se našla politika u Bosni i Hercegovini.
Prvi put od Dejtonskog mirovnog sporazuma, u zgradi na adresi Titova 16 u Sarajevu, u kolektivnom šefu države sjediće dvije žene – Željka Cvijanović i Darijana Filipović.
Onome ko ne poznaje društveno-političku sliku Bosne i Hercegovine, ova činjenica može da zvuči kao pobjeda rodne ravnopravnosti, razbijanje staklenog plafona i simbolički trijumf u društvu koje je političku moć rezervisalo za muškarce.
Stvarna slika otvara suštinska pitanja: šta se događa kada tamo, na poziciju koju su osvojile na Opštim izborima, stignu? Da li se mijenja politika? Da li se mijenja položaj drugih žena? Ili se mijenjaju samo lica, dok politička moć ostaje u istim stranačkim centrima?
Slušajte i pratite ZIP
►Spotify►Apple Podcast►YouTube
Između nade, ponosa i sumnje
Reakcije građanki i građana na sarajevskim ulicama pokazuju različite reakcije, od nade, preko podrške, pa do sumnje.
Fatka Brković, učiteljica u penziji, ne skriva razočaranje opštom političkom situacijom, ali izražava tihu nadu zbog izbora dvije žene na čelu države.
“Razočarana sam do daske, jer su nacionalističke stranke pobijedile. A što se žena u Predsjedništvu tiče, pa to je super! Super da su nam žene više aktivirane i da su više na takvim mjestima. To sad, vrijeme će pokazati. Sve je neizvjesnost.”
S druge strane, mlađa sagovornica Ana, misli da su dvije žene savršene za tu poziciju, jer donose promjene i novu energiju.
“Treba da budemo ponosne. Smatram da dvije žene mogu dosta doprinijeti na jačanju ravnopravnosti.”
Da je riječ o napretku u ravnopravnosti spolova na mjestima odlučivanja u politici, smatra Afsad Jelešković. On izražava nadu da će u budućnosti biti još više žena uključeno, ali izražava i sumnju zbog političkih narativa u Bosni i Hercegovini.
“I ako na stranu stavimo to što su žene, pitanje je koliko će imati mogućnosti da samostalno donose odluke bez uticaja stranačkih funkcionera, odnosno prvih violina politika koje predstavljaju” – kaže ovaj Sarajlija.
Afsad se ipak nada da će članice Predsjedništva BiH “zaista promijeniti paradigmu i da će zastupljenost žena u politici biti sve veća i veća.”
Simbolički korak za djevojčice, bez garancije za stvarna prava
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ima nadležnosti u vanjskoj politici, diplomatiji, budžetu, Vijeću ministara ali i koordinaciju prema nevladinim organizacijama. To navodi na to da prostora za djelovanje formalno, kao i neformalno, ima kada je u pitanju rodna ravnopravnost.
Željka Umičević, projektna koordinatorica u Helsinškom parlamentu građana Banja Luka smatra da prisustvo žena na samom vrhu države nosi snažnu psihološku poruku, posebno za mlađe generacije žena, ali da po sebi ne donosi automatsku zaštitu ženskih prava.
“Djevojčice koje danas odrastaju u Bosni i Hercegovini gledaju u žene koje su u većini i koje predstavljaju državu na najvećem nivou. To definitivno može oblikovati kako gledaju na sebe i na svoje mogućnosti u društvu”, navodi Umičević.
Ipak, dodaje da ne treba “romantizovati” ovaj trenutak, jer kako kaže, žene na vlasti nemaju automatsku obavezu prema ženskim pravima.
“Osim ako svjesno ne odluče da koriste tu svoju moć da mijenjaju uslove u kojima žive obične žene.”
Umičević podsjeća da su Željka Cvijanović i Darijana Filipović i do sada bile u vlasti te, kako kaže, “imale uticaj, a nisu učinile gotovo ništa da ženama bude bolje”.
“Ono što se može desiti sada jeste da nam kažu koja prava vi sad žene još hoćete ili evo imamo dvije žene u Predsjedništvu. I time će se zapravo pokušati pitanje ženskih prava svesti na par žena koje su uspjele doći do vrha, a ostale žene dalje se suočavaju s nasiljem, sa diskriminacijom na tržištu rada, problemima u pristupu reproduktivnom zdravlju, sa staklenim plafonom.”
Nova članica tročlanog Predsjedništva, Darijana Filipović dolazi iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH). Bila je zastupnica u Parlamentu Federacije BiH, a od 2018. je parlamentarka u državnom Parlamentu.
Željki Cvijanović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je ovo drugi mandat kao članici Predsjedništva BiH, a prethodno je bila premijerka a zatim i predsjednica Republike Srpske.
‘Vertikala vlasti’ i lekcije iz prošlosti
Da same brojke nisu garancija suštinskih promjena, pokazuje i nedavna prošlost Bosne i Hercegovine.
Zemlja je već imala periode kada su na samom vrhu takozvane “vertikale vlasti” sjedile isključivo žene: Željka Cvijanović u Predsjedništvu BiH, Borjana Krišto na čelu Vijeća ministara BiH, Lidija Bradara kao predsjednica Federacije BiH i Benjamina Karić na čelu glavnog grada.
Uprkos toj činjenici, sistemski položaj žena u društvu ostao je nepromijenjen, smatra Maja Gasal, nekadašnja državna parlamentarka i direktorica Akademije za žene.
Ona naglašava da žene na visoke pozicije često dolaze preuzimajući muške obrasce ponašanja i stranačku disciplinu.
“Mi smo imali to neke četiri godine kao vertikalu, i sada kad bismo postavili pitanje građanima i građankama šta se promijenilo u našim životima, osobito u životima žena, ne biste dobili nikakav odgovor da imamo promjene, da su unijele žensku energiju, perspektivu, da se politika može voditi i sa manje populizma, kao pozitivan zanat, a ne nešto što mladi ljudi, pa i mi evo stariji, doživljavamo kao nešto što je negativno.”
Gasal smatra da se stvarna samostalnost političarki vidi već na prvom koraku, pri sastavljanju vlastitog kabineta.
“Ako sam ja ministrica ili članica Predsjedništva, a dozvoljavam da mi stranački lider ili rukovodstvo bira ko će biti u mom kabinetu, tu neću doći do izražaja. Umjesto da biraju tim koji će nadopuniti njihove nedostatke, žene prihvate poziciju, a stranački lideri pošalju ljude koji će vama u kabinetu više štetiti nego donijeti rezultat”, ističe ona.
Pri tome, naglašava da pred javnošću stoje dva različita profila: Željka Cvijanović kao provjeren kadar sa višegodišnjim kontinuitetom, te Darijana Filipović kao mlađe lice od kojeg se priželjkuje građenje novog političkog identiteta.
“Filipović, kao jedno mlađe i novije lice sa izuzetnim biografskim i radničkim porijeklom, ima priliku da pokaže novim generacijama da se može biti na visokoj funkciji i unositi ženski princip – ajmo se okupljati, ajmo zajedno graditi, s manje populizma a više rezultata”, poručuje Gasal.
Noć izborne pobjede u sjeni stranačkih lidera
Pored unutrašnjih politika, ključni ispit članice Predsjedništva biće i odnos prema organizacijama civilnog društva koje se bore za rodnu ravnopravnost, protiv nasilja nad ženama i zaštitu žrtava.
Da se time, što su dvije žene u Predsjedništvu BiH, ispunio jedan od uslova Zakona o ravnopravnosti spolova, smatra Jadranka Milićević, direktorica Fondacije Cure.
“Ali je problem po meni, zato što ni Željka Cvijanović ni Darijana Filipović nisu do sada prepoznate kao žene koje su donekle zastupale prava žena u svom dosadašnjem radu”, kaže ona.
Smatra da bi ove dvije žene ‘dosta toga’ morale promijeniti u svom radu kako bi bile prepoznate u tom smislu davanja podrške inicijativama koje dolaze iz civilnog društva.
“Jer dosadašnje iskustvo, moram reći da nam je dosta negativno”, kaže Milićević.
Ona podsjeća i na prizore iz izborne noći koji najbolje oslikavaju stvarnu hijerarhiju moći.
“Pogledajte noć pobjede: prvo su govorili lideri koji čak nisu ni bili kandidati, pa su tek nakon njihovog govora ustupili prostor ženama koje su pobijedile i koje bi trebale biti na najvažnijim funkcijama. To je za mene poražavajuće”, kaže Milićević.
Milićević naglašava da formalno ispunjavanje kvota ne znači ništa ako političarke ne pokažu spremnost da izađu iz matrica stranačke odanosti.
“Žene koje su na političkim pozicijama, u nastojanju da se dokažu da su stvarno legitimne predstavnice svojih naroda, pomalo zaborave da su žene. A iz toga neminovno proističe da su im žene ‘narod’ samo kad su u službi njegovog jedinstva”, ističe Milićević.
Bosna i Hercegovina ima propisane rodne kvote od najmanje 40 odsto za manje zastupljeni spol u vlasti i na kandidatskim listama. Izborni zakon precizira i raspored: među prva dva kandidata mora biti najmanje jedna osoba manje zastupljenog pola, među prvih pet najmanje dvije, a među prvih osam najmanje tri.
Izborne kvote kao vrata, ali ne i ključ
Dileme o ulozi žena u politici nisu se mnogo promijenile u posljednje tri decenije.
U izdanju Sarajevskog otvorenog centra i Agencije za ravnopravnost spolova 2015. godine objavljena je publikacija “1995–2015: Žene i politički život u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini”, autorica Marine Veličković, Arijane Aganović i Edite Miftari.
Na primjerima nekoliko konkretnih akterki, političarki, institucionalnih liderki i aktivistkinja, cilj je bio dati pregled učešća žena u političkom životu tokom dvadeset godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
U toj publikaciji, osnivačica Stranke žena BiH, Amila Omersoftić, govoreći o pritiscima koje je ta stranka proživljavala (i nije preživjela) kaže da su “Žene u politiku 1998. godine ušle kao nužno zlo. One su i danas nužno zlo.”
Kao ključni problem navela je da su žene “glasačka mašina, nikad se nisu složile, ni jedan jedini front”.
S druge strane, o putu struke i integriteta u istoj publikaciji svjedoči profesorica Azra Hadžiahmetović, bivša ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, govoreći o ulasku u Federalni parlament 1998. godine.
“Bože, jesam li izabrana zato što ja jesam to što jesam ili kao dio kvote?”
“Na svu sreću”, rekla je ona, “tada je postojala kvota, jer da nije bilo kvota, ne bi bilo ni žena uopšte u politici”.
Hadžiahmetović je u pomenutoj publikaciji poručila da se nikad nije rukovodila gender predznakom, nego strukom. Smatra da je na ženama da izgrade “neki svoj okvir” te da svojim sposobnostima i jezikom struke izgrade svoju poziciju.
Glas mladih: Kad će rodna jednakost preći iz drugog u prvi plan?
Ali da su pitanja rodne ravnopravnosti u bosanskohercegovačkom društvu i dalje gurnuta u drugi plan pod pritiskom etnonacionalnih tema, potvrđuje i razmišljanje 29-godišnjeg Vedada Vugdića.
Iako pozdravlja činjenicu da dvije žene sjede u Predsjedništvu BiH, ističe da društvo na njih i dalje primarno gleda kroz stranačku i nacionalnu pripadnost, a tek potom kroz rodni identitet.
“Tako da u našoj trenutačnoj klimi nažalost to pada u drugi plan, ali mi je drago da barem iz drugog plana dobijamo dobre rezultate.”
Na pitanje da li očekuje da bi rodna jednakost mogla preći u prvi plan u odnosu na etnonacionalno prije nego li on ode u penziju, kaže da misli kako bi moglo za nekih 10 do 15 godina, kad se riješe drugi problemi.
“Na primjer kada vam na pamet padne predstavnica SNSD-a, prije toga vam padne puno drugih misli nego činjenica da je žena. To da je žena u društvu je tek treća misao za redom, ali nadam se da će se to promijeniti u narednih desetak godina.”
O serijalu ‘Zaviri ispod površine’
Svakodnevnica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Sa kakvim se izazovima suočavamo? Šta ove sedmice pokušavamo bolje da razumemo?
Petkom u 12 sati slušajte ZIP – Zaviri ispod površine gde analiziramo i objašnjavamo društvene fenomene koji nas okružuju.
Sve epizode možete potražiti ovde. Preuzimite podcast na vaš uređaj i slušajte po svom tempu.
Detaljnije upute kako slušati ovaj i naše druge podcaste potražite ovde.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
