Od Bosne i Hercegovine se očekuje da uskladi svoju politiku sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU-a prema Rusiji.
To je navedeno u odgovoru Evropske unije na upit Radija Slobodna Evropa o najavljenoj saradnji Republike Srpske i Rusije u oblasti održavanja helikoptera i avionskih motora u Vazduhoplovnom zavodu “Orao” u Bijeljini.
Tu mogućnost je najavio Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće stranke u RS, nakon sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, 29. septembra. Sastanak je održan nekoliko dana uoči Opštih izbora u Bosni i Hercegovini.
Dan kasnije, Dodik, kome je sudski zabranjeno da se kandiduje još pet godina, je po povratku iz Moskve, kazao da je Rusija zainteresovana za saradnju sa “Orlom” i da bi ta saradnja mogla biti proširena i na nove projekte. Konkretne oblasti i uslovi eventualne saradnje još nisu objavljeni.
“Odnosi sa Rusijom ne mogu biti kao da je sve po starom dok je na vlasti Putinov režim i dok traje ničim izazvan i neopravdan ruski agresivni rat protiv Ukrajine”, navodi se u odgovoru EU za RSE 1. oktobra.
Dodaje se kako se Bosna i Hercegovina uskladila sa Odlukom Vijeća EU, čime se obavezala da će svoje nacionalne politike uskladiti s tom Odlukom.
Bosna i Hercegovina se pridružila polovinom juna novoj odluci Evropske unije o uvođenju restriktivnih mjera protiv devet osoba i 45 pravnih subjekata povezanih s ruskim vojnim i industrijskim sektorom, te takozvanom “flotom u sjeni”.
Uz BiH u odluci Vijeća EU pridružile su se Albanija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Ukrajina.
Te zemlje obavezale su se da svoje nacionalne politike usklade s odlukom i osiguraju njenu provedbu.
Sankcije su usmjerene protiv osoba i kompanija koje, prema Briselu, učestvuju u aktivnostima koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine.
Posebno se odnose na subjekte povezane s ruskim vojno-industrijskim kompleksom i mrežom brodova koje Moskva koristi za zaobilaženje međunarodnih ograničenja i izvoz energenata.
BiH se od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine formalno usklađuje s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, uključujući pakete sankcija uvedene Moskvi.
Evropska komisija je i u posljednjim izvještajima navodila da zemlja održava potpuno usklađivanje sa restriktivnim mjerama EU prema Rusiji.
Međutim, provođenje sankcija i dalje ostaje sporno pitanje u unutrašnjoj politici BiH, jer se predstavnici iz entiteta Republike Srpske protive uvođenju sankcija Rusiji, te blokiraju donošenje akata potrebnih za njihovo provođenje.
Za punu primjenu sankcija Rusiji potrebne su odluke Vijeća ministara BiH.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
