
Prvi trilateralni sastanak predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina završen je na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Šenženu, u Kini, objavljivanjem zajedničke deklaracije u četiri tačke.
Washington se još nije oglasio niti potvrdio saopštenje, koje je objavljeno na web-stranici Kremlja i u kineskoj državnoj novinskoj agenciji Xinhua, u kojem se navodi da “tri zemlje planiraju povećati proizvodnju i isporuku rafiniranih naftnih proizvoda u korist svih država”.
U deklaraciji se poziva i na “poštovanje imuniteta državnih zvaničnika” pred Međunarodnim krivičnim sudom (ICC) i drugim sličnim institucijama.
Za razliku od druge dvojice lidera, protiv Putina je ICC podigao optužnicu za ratne zločine zbog deportacije ukrajinske djece.
Deklaracijom je dodatno potvrđeno da se “nuklearni rat ne može dobiti i nikada ne smije biti vođen”, uz obećanje nastavka dijaloga radi smanjenja nuklearnih rizika i sprečavanja širenja nuklearnog oružja. Trump je ranije nastojao uključiti Kinu u trilateralne pregovore o smanjenju nuklearnog naoružanja, čemu se Peking protivio.
Takođe, u dokumentu se navodi da su Rusija, Kina i Sjedinjene Države posvećene reformi Ujedinjenih nacija.
U deklaraciji se ne spominje Ukrajina, ali je Putin, obraćajući se medijima nakon sastanka, rekao da su trojica lidera razgovarala o ratu koji je njegova zemlja pokrenula protiv Ukrajine 2022. godine.
“Tokom trilateralnog sastanka podsjetio sam gdje je sve počelo, odnosno gdje je izvorno nastala ukrajinska kriza”, rekao je.
Portparolka kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning napisala je na društvenim mrežama da je “predsjednik Xi istakao da je današnji samit bio pozitivan, konstruktivan i veoma produktivan. Naše tri zemlje dijele isti stav o očuvanju svjetskog mira”.
‘Stvaramo historiju’
“Zaista stvaramo historiju. Nas trojica imamo mnogo toga o čemu treba razgovarati”, rekao je Trump u uvodnom obraćanju nakon okupljanja lidera.
“Kao predsjednici tri najveće zemlje svijeta, imamo posebnu odgovornost da održavamo otvoren, pun poštovanja i produktivan dijalog o pitanjima koja utiču ne samo na naše narode nego i na cijelu planetu”, dodao je.
Xi je rekao da tri zemlje trebaju “zajednički štititi svjetski mir i stabilnost”.
Putin je govorio o “zajedničkim interesima u vezi s rješavanjem regionalnih sukoba, uključujući, naravno, sukob u Ukrajini”.
‘Mnoge divne stvari’
Uoči trilateralnog sastanka, Trump je održao odvojene bilateralne susrete i s Putinom i sa Xijem.
Sastanak s Putinom, koji su američki zvaničnici za RSE opisali kao “pull-aside” susret, održan je u kompleksu Kylin Villa, vladinom prijemnom centru u Šenženu, u zasebnoj prostoriji unutar konferencijskog centra u kojem su održavane plenarne sjednice samita.
Trump je u prostoriju ušao u 12:15 po lokalnom vremenu, u pratnji ministra finansija Scotta Bessenta i šefa osoblja Bijele kuće Stephena Millera, prema navodima novinara koji prate rad Bijele kuće.
Snimci televizijskog poola pokazali su da je odmah prišao Putinu i rukovao se s njim.
Dok je prilazio ruskom lideru, moglo se čuti kako govori: “Ko je on? On je moj prijatelj”, prema snimku koji je pregledao jedan od novinara kojem je bio odobren pristup sastanku.
Trump je potom dao kratke izjave, navodeći da se dvojica lidera poznaju dugi niz godina i da su održavali dobre odnose.
“Radujemo se našem sastanku. Imali smo odličan odnos dugi niz godina. Poznajemo se veoma dugo i mislim da iz ovoga može proizaći mnogo divnih stvari, ili barem njihov početak. Ali mislim da će proizaći”, rekao je Trump, prema snimku.
Naznačio je da će kasnije tokom dana biti održan još jedan sastanak, rekavši: “Imat ćemo drugi sastanak kasnije, kao što vjerovatno znate”.
Ograničenoj grupi američkih novinara bilo je omogućeno da snimi početak susreta, ali im nije bio dozvoljen ulazak u prostoriju. Ruski zvaničnici kao razlog za ograničavanje pristupa naveli su potrebu da obje strane imaju jednak tretman, kao i ograničen prostor u sali za sastanke.
Trump je napustio prostoriju za sastanke u 12:57. sati.
Ograničen diplomatski susret
Ovaj susret predstavljao je ograničeniji oblik diplomatskog angažmana u odnosu na tradicionalni bilateralni sastanak.
Termin “pull-aside” uglavnom označava kratak razgovor između lidera, često dogovoren neformalno, na marginama većeg međunarodnog skupa.
Takav susret omogućava direktan kontakt bez opsežnih priprema, učešća delegacija na višem nivou i unaprijed definisanog dnevnog reda koji prate formalne bilateralne sastanke.
U ovom slučaju, sastanak nije bio uključen u Trumpov prvobitni javni raspored.
Visoki američki zvaničnik ranije je za RSE mogućnost takvog susreta opisao kao “vrlo vjerovatnu, ukoliko uslovi to dozvole”.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Marco Rubio viđeni su u blizini prostorije u kojoj je održan sastanak.
Ukrajina ostaje ključno pitanje
Sastanak je održan u trenutku kada traje ruski rat protiv Ukrajine i dok se nastavljaju međunarodni napori da se postigne nagodba.
To je bio prvi susret Trumpa i Putina licem u lice od njihovih razgovora na Aljasci prethodne godine, koji nisu rezultirali sporazumom o okončanju rata.
Ukrajina više puta insistira da mora učestvovati u svim pregovorima koji se tiču njene budućnosti.
Otpravnik poslova Ukrajine u Washingtonu Denys Sienik rekao je 18. novembra za RSE da se pitanja koja se tiču Ukrajine moraju rješavati uz učešće Ukrajine, dok pitanja evropske sigurnosti zahtijevaju uključivanje evropskih država.
Sienik je upozorio da se Moskvi ne smije dopustiti da međunarodne skupove koristi za promovisanje vlastitog narativa, naglašavajući da se nikakve odluke o Ukrajini ne mogu donositi bez učešća Kijeva.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u svom večernjem obraćanju da će američki izaslanici 19. novembra u Berlinu informisati ukrajinske zvaničnike o Trumpovim razgovorima s kineskim liderima u Pekingu.
Očekivalo se i da Kijev dobije direktne informacije od partnera koji prisustvuju samitu u Kini.
Senatori traže čvršći pristup
Uoči Trumpovih susreta s Putinom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, devet senatora Demokratske stranke objavilo je saopštenje pozivajući predsjednika da brani američke interese i suprotstavi se, kako su naveli, rastućim prijetnjama iz Pekinga i Moskve.
Saopštenje je predvodila senatorica Jeanne Shaheen iz New Hampshirea, vodeća demokratkinja u Senatskom odboru za vanjske poslove, a podržali su ga senatori Chris Coons, Tim Kaine, Jeff Merkley, Cory Booker, Brian Schatz, Chris Van Hollen, Tammy Duckworth i Jacky Rosen.
Senatori su upozorili da se ne smije dozvoliti da samit postane prilika za velike sile da podijele svijet na suprotstavljene sfere uticaja.
Pozvali su Trumpa da izvrši pritisak na Xija zbog kineske podrške ruskim ratnim naporima, uključujući kineske dobavljače i finansijske institucije za koje tvrde da pomažu održavanju vojne kampanje Moskve.
Takođe su ga pozvali da Putinu jasno stavi do znanja da evropska sigurnost nije predmet pregovora i da ne može biti razgovora o Ukrajini bez učešća same Ukrajine.
Zakonodavci su dodatno zatražili provođenje američkih izvoznih kontrola, reakciju na kineski vojni pritisak na Tajvan te oslobađanje osoba za koje tvrde da su nepravedno pritvorene u Kini.
“Američka sigurnost ne može biti predmet trgovine zarad fotografisanja ili ličnog samopromovisanja”, naveli su senatori, pozivajući Trumpa da Putinu nametne stvarne posljedice zbog ruske agresije, umjesto da nudi ustupke koji bi mogli potkopati Ukrajinu, saveznike u NATO-u i nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!











