Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba izrazila je zabrinutost zbog predloženih izmjena Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine kojim se uvodi stroga cenzura po pitanju objave spisa, fotografija, snimaka…
Prema njenom mišljenju, odredba koja je u postupku usvajanja može se interpretirati na različite načine, ali smatra da je trenutna praksa u njenoj primjeni izrazito problematična.
Dva tumačenja
“Ova se odredba može tumačiti na izrazito negativan pa čak i pozitivan način. Pod pozitivnim mislim da prvobitna ideja nije bilo ovo što se sada hoće uraditi u praksi – a to je ugrožavanje prava novinara, nego prosti diletantizam nastojeći da se riješi jedan problem, napravili su drugi”, kaže profesorica Turčilo.
Podsjećanja radi: Vlada Federacije BiH je izmijenila član 193, gdje se dodaje novi član 193a, koji glasi: “Ko, neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi, koja je prikazana na portretu, fotografiji, filmu ili čiji je glas snimljen na fonografu ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine – navedeno je u predloženim izmjenama”.
Govoreći o pozitivnom tumačenju ovih izmjena, prof. Turčilo ističe kako se ovim htjelo više referirati na one slučajeve gdje se putem interneta prenose snimci zlostavljanja žena, cyberbullyinga, maloljetnika i slično, ali se, kaže, nije razmišljalo o tome da to onda uključuje i objavljivanje informacija od javnog interesa.
Prije 1 dan
Zlatko Dizdarević o novim izmjenama Krivičnog zakona FBiH: ‘To je skandalozno, moramo se probuditi!’
“Čak i ako je tako, radi se o diletantizmu, o jednoj površnosti i aljkavosti i u takvom obliku i pristupom, ovaj prijedlog izmjena Krivičnog zakona FBiH nije trebao doći u fazu odlučivanja”, stava je naša sagovornica.
Posmatrajući s negativne strane, da se išlo svjesno s namjerom umanjivanja i ograničavanja sloboda novinara, dodaje Turčilo, tek se tad ova vrsta norme nije trebala naći pred zastupnicima za izjašnjavanje.
Opasno i demotivirajuće
“U oba slučaja, ukoliko uzmemo u obzir da predlagač nije imao namjeru ograničavanja sloboda, slučaj previše liči na ono što se dešavalo u bosanskohercegovačkom entitetu RS sa Krivičnim zakonikom, pa se čini da se u FBiH dosta često stvari dešavaju na način da se sačeka da se vidi hoće li se ono što se represivno provede u RS izazvati revolt i reakciju, posebno međunarodnih organizacija, pa kad se to ne desi, onda se ista stvar polako uvodi i u Federaciji na mala vrata”, govori prof. Turčilo.
Ističe da je to “jako opasno za medije, i mislim da je vrlo demotivirajuće, posebno za mlade ljude koji ulaze u profesiju novinarstva”.
“Ne znam zašto bi se neko bavio novinarstvom kada institucije vlasti na svim nivoima svašta od novinara očekuju i kada im pišu interne dopise kako da se ponašaju, kako da tretiraju određene situacije i slučajeve, i kada im se u svemu tome, evo i kroz normativnu regulativu, pokušavaju ograničiti sva prava. Ne znam kome bi se dalo raditi u takvom okruženju”, poručuje.
S druge strane, dodaje dalje, to je i razlog više da novinari još kvalitetnije rade svoj posao.
“Toliko je tereta stavljeno na leđa novinara da je to zaista nedopustivo. Počet ćemo na nivou mjesne zajednice imati regulative vezano za medije. To prosto nije normalno ni za jednu demokratsku državu”, poručuje.
Neophodan otpor
S druge strane, ukazuje na nedostatak nekih ključnih zakona koji se donose na državnom nivou.
“U tom smislu mislim da neka vrsta otpora jeste nužna, ali ja nažalost ne vjerujem u to da na našim prostorima, pa čak ni u medijskim zajednicama, za to postoji neki kapacitet da bi se ta vrsta otpora artikulisala na odgovarajući način i da bi potrajalo dovoljno dugo i intenzivno da izazove neki rezultat.
Sve naše priče, a čini mi se i ova će, traju dan/dva/tri, a onda se ‘sindromom kuhane žabe’ naviknemo da je sad tako, ponašat ćemo se onako kako se to od nas očekuje i na tome se sva priča završava”, govori prof. Turčilo u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Povući Zakon
Poručuje da bi u ovom trenutku bio površan bilo kakav poziv na otpor, a da pritom nemamo strukturu i strategiju šta tim otporom želimo postići i koja vrsta promjene se može postići u ovakvom sistemu i sa ovakvim vlastima na svim nivoima.
“Vrlo je opasno kada se zakoni ad hoc upućuju u proceduru, a onda se računa da će amandmanski biti riješeno. Dok se amandmani usvoje, neko će otići u zatvor po toj vrsti zakona.
Mislim da je jedino moralno, pa čak i ako se radi o nekoj vrsti greške prilikom definisanja članova zakona koji nisu uzeli u obzir javni interes, da se taj zakon povuče pa kada se uradi kompletna izmjena – a ima dosta prijedloga koji su vrlo razumni kako da se uradi izmjena – tek onda ide u proceduru”, zaključuje profesorica Lejla Turčilo u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!