Stručnjak za energetiku: „Sankcije nisu uspjele i više štete Europi nego Rusiji. Njemačka je zbog tog ušla u recesiju”

„Tržište je kaotično i cijene svega ovise o raspoloženju igrača na burzi. Trenutna cijena barela nafte od oko 80 dolara je realna u današnjim uvjetima i nadam se da će ostati na toj razini. Nema razloga za drastično povećanje ako ne dođe do nekog novog rata. Vjerujem da će cijene naftnih derivata u Hrvatskoj do kasne jeseni ostati ovakve kakve jesu, pa i kroz zimu ako ne bude oštra”, govori u Briefingu stručnjak za energetiku i bivši ministar gospodarstva (RH) Davor Štern. Objašnjava i zašto benzin i dizel poskupljuju, iako je cijena nafte u laganom padu.

„Između nafte i derivata stoje trgovci i prerađivači, a kroz derivate plaćamo i ogromnu cijenu za očuvanje okoliša, što smatram potpuno pogrešnim. Zarobljenici smo utopije da ćemo našim djelovanjem uspjeti spriječiti klimatske promjene. Europa samu sebe kažnjava dok Kina i Indija jačaju industriju. Emisija CO2 je još uvijek jako mala. Priča o dekarbonizaciji se napuhuje zbog burzi koje trguju CO2 certifikatima, čije cijene lete u nebo, a to sve mi plaćamo kroz derivate i energente”, kaže Štern koji je uvjeren da će Vlada nastaviti subvencionirati cijene energenata i građanima i gospodarstvu jer je predizborna godina.

Također smatra da bi Vlada trebala zaustaviti rast cijena ostalih proizvoda koji nisu toliko vezani uz poskupljenje goriva.

„Pobornik sam sve jače etatizacije jer tržišna ekonomija u svijetu polako pokazuje da je izgubila bitku s vremenom i realnošću. Uloga država treba jačati u smislu da se građanima garantira normalan život u okviru realnih mogućnosti određene države. Država mora imati važnu ulogu u kontroli cijena. Da sam ministar gospodarstva našao bih način da se smanje zarade raznih prekupaca”, kaže Štern.

Prema njegovim riječima, nafta i plin iz Rusije i dalje stižu u Europu, ali drugim kanalima, ne iz prve, nego iz druge ili treće ruke, što podiže cijene. Rusiji su, kaže, zapadne sankcije pomogle da razvije neke industrije koje prije nije imala.

„Sankcije nisu uspjele i više štete Europi nego Rusiji. Njemačka je ušla u recesiju zbog sankcija Rusiji i vlastitih Zelenih koji više nisu toliko zeleni. Nijemci su obustavili rad svojih nuklearnih elektrana, a Fukushima ispušta radioaktivnu vodu u more. To je današnji svijet u kojem svatko razmišlja samo o sebi. I zato svaka država mora štititi svoju ekonomiju i standard stanovnika, čak i u okviru EU. Europa je ovisna o ruskim energentima. Poljska, Mađarska i još neke druge EU članice ih i dalje bez sankcija kupuju”, tvrdi Štern. Dodaje da je rat u Ukrajini pokazao da je UN potpuno podbacio, da nema više nikakvu svrhu, da se pretvorio u ono što je između dva svjetska rata bila Liga naroda.

„Čak se ni čelnik UN-a više ne oglašava, a za to vrijeme igru vode duboke države određenih država. Treba pogledati istini u oči, sjesti za stol i dogovoriti se. Pogledajte samo brojne teorije koje su stvorile oko Prigožinove smrti. Ne mora biti da iza toga stoji Putin. Živio sam 16 godina u Rusiji i znam da je to specifična zemlja u kojoj se može dogoditi da jedan Lenjin sa šačicom istomišljenika sruši cara. Putin drži puno toga u svojim rukama i Prigožin mu je sigurno bio smetnja, ali ne bih odbacio ni da su ga otklonili njegovi najbliži suradnici. Prigožin je raspolagao ogromnim novcem, a sada će to biti netko drugi”, kazao nam je Štern.

Napominje da mirna reintegracija istočne Slavonije može biti primjer kako bi se rat u Ukrajini mogao početi privoditi kraju, no netko bi to trebao voditi. Štern kaže da takvog vođu u Europi ne vidi. Ističe da od rata u Ukrajini najviše profitira industrija oružja, prvenstveno američka, ali i ruska.

„Mislim da vrijeme više ide u prilog Rusiji nego Ukrajini. Očekivao sam da će u Rusiji doći do velikog kraha, ali prema informacijama koje dobivam od svojih prijatelja koji tamo žive, to se nije dogodilo, nego se i dalje normalno živi”, otkriva Štern pa komentira nagađanja da je Hrvatska puna ruskih špijuna.

„Prije 30 godina su Rusi smatrali da sam ja američki špijun. Za mnom je često vozila crna Volga. Prijatelji su mi govorili da me slijedi. A ja nisam imao veze s time. Ne znam koji bi učinak danas imali ruski špijuni u Hrvatskoj. Ne vidim zašto bi danas, u ovakvoj podjeli svijeta, Hrvatska kao EU članica bila zanimljiva ruskim interesima”, ističe Štern.

Kao počasni konzul Filipina u Hrvatskoj kaže da je njegova uloga štititi filipinske radnike u Hrvatskoj ako bi ih netko fizički napao ili ih na bilo koji drugi način ugrozio, primjerice neisplatom plaća. Za sada je, otkriva, broj takvih slučajeva zanemariv jer su hrvatski poslodavci prema filipinskim radnicima vrlo korektni. No, treba riješiti problem dolaska većih grupa radnika za kojima postoji potreba, osobito u građevinarstvu, tako da filipinske tvrtke počnu dolaziti u Hrvatsku s brigadama svojih radnika. Tada bi filipinski radnik odgovarao filipinskom šefu i ne bi se događalo da se samo jedan dan ne pojavi na poslu jer je našao drugi posao u Njemačkoj. Očekuje da će se više filipinskih radnika ubuduće zapošljavati kao njegovateljice i njegovatelji starijih osoba i oni će morati prije dolaska naučiti osnove hrvatskog jezika.