Devet mjeseci otkako je zarobljen na ratištu u Ukrajini, bh. državljanin Selver Hrustić je u kampu za ratne zarobljenike u blizini Lviva, iako je Bosna i Hercegovina najavila da će tražiti njegovo izručenje, kako bi mu sudila zbog pridruživanja ruskoj vojsci.
Otac ovog 35-godišnjeg ruskog dobrovoljca Fahrudin Hrustić kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da njegov sin ne želi izbjeći odgovornost za ratovanje na ruskoj strani i da je spreman na suđenje u BiH.
“Volio bi da se vrati i da mu se sudi ovdje. Sve po zakonu, pa šta bude. Devet mjeseci je prošlo i zna se da je bio u stranoj vojsci i sve ostalo. Mislio sam da će se to završiti za nekoliko mjeseci, ali se odužilo”, kazao je.
Hrustić je, kako saznaje RSE u ukrajinskoj obavještajnoj službi, u trenutno jedini ratni zarobljenik iz zemalja zapadnog Balkana, koji se borio u redovima ruskih snaga.
Jedna je od 20-ak državljana BiH za koje je poznato da su od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, pridružili ruskoj vojsci za što u BiH mogu biti osuđeni na kaznu od najmanje tri godine zatvora.
Šta kažu institucije?
Selver Hrustić pridružio se ruskoj vojsci u septembru prošle godine, kada je potpisao ugovor s ruskim Ministarstvom odbrane.
Za razliku od nekoliko drugih državljana BiH koji se bore u redovima ruske vojske, prema podacima RSE, nije dobio rusko državljanstvo koja Moskva ubrzano dodjeljuje stranim borcima od septembra 2022.
Glavni tužilac BiH Milanko Kajganić potvrdio je na konferenciji za novinare u martu da će nadležni organi tražiti njegovo izručenje, kako bi bio procesuiran u BiH.
Na upit RSE šta je do sada poduzeto po tom pitanju, iz Tužilaštva BiH su, ne iznoseći detalje, naveli da u tom predmetu “aktivno poduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u skladu sa Zakonom”.
Iz Ministarstva pravde BiH kažu za RSE da od pravosudnih institucija do sada nisu dobili zahtjeva za Hrustićevim izručenjem, koje bi potom uručili Kijevu, kao i da nemaju informacije o tome da li se protiv njega vodi krivični postupak.
Hrustićev otac ističe da je njegova porodica nekoliko puta davala iskaze istražiteljima te da su nedavno angažirali i advokata kako bi pokušali doći do informacija o mogućem izručenju.
Kaže da, osim jednog telefonskog razgovora, sa sinom komuniciraju putem pisama preko Crvenog križa.
Također, vidjeli su ga i na snimcima koje objavljuje “Hoću živjeti” (Хочу жить) ukrajinski državni projekat namijenjen ruskim vojnicima koji žele da se predaju ukrajinskim snagama.
U jednom od snimaka koji je objavljen u maju na kanalima ovog projekta, Hrustić je prikazan u dvorištu kampa, zajedno sa drugim zatvorenicima, a uslijedili su kadrovi njihovog predstavljanja.
Ruska obećanja
Hrustić je porijeklom iz Zenice, nekoliko godina je živio i radio u Njemačkoj, a u Rusiji je boravio i prije početka invazije na Ukrajinu početkom 2022., o čemu je ranije pisao RSE.
Njegov slučaj postao je poznat nakon što je ukrajinski medijski projekat United24 Media objavio intervju s njim iz zarobljeništva.
U intervjuu je, među ostalim, rekao da mu je obećano da će nakon šestomjesečnog ugovora dobiti advokata koji bi mu pomogao da riješi pravne probleme u jednoj zemlji Evropske unije.
“Oni to predstavljaju kao da mi nekoga branimo u Ukrajini. To je propaganda”, rekao je Hrustić u videu, tvrdeći da mu je obećano da neće biti poslan na front, ali je ubrzo dobio naređenja za proboj kroz ukrajinska sela.
Njegov otac je u razgovoru s RSE rekao da ne zna detalje o tome kako se Selver našao u Rusiji, a onda i na ratištu, ali da misli da mu je obećana pravna pomoć zbog problema koje je imao.
Je li moguće izručenje?
Hrustić je trenutno jedini ratni zarobljenik iz zemalja Zapadnog Balkana koji se nalazi u ukrajinskim zatvoreničkim kampovima, saznaje RSE iz izvora u ukrajinskom Koordinacijskom štabu za postupanje s ratnim zarobljenicima.
Upit o tome da li se protiv njega vodi krivični postupak u Ukrajini, te mjerama koje slijede ukoliko BiH zatraži izručenje, RSE je uputio i ukrajinskom državnom tužilaštvu, ali odgovor do objave teksta nije stigao.
Služba sigurnosti Ukrajine ranije je za RSE navela da Hrustić može ostati u zarobljeništvu do završetka ruske agresije na Ukrajinu ili biti prebačen u Rusiju u okviru razmjene zarobljenika.
Prema dostupnim podacima, Rusija, osim u slučaju državljana Sjeverne Koreje, nije tražila razmjenu stranih državljana koji su se borili u njenim ratnim formacijama.
Ratnim zarobljenicima bi se moglo suditi u Ukrajini ako su osumnjičeni za ratni zločin ili drugo krivično djelo, te u slučaju da bude dokazano da su plaćenici. Za samo sudjelovanje u borbama na strani ruske vojske nije dovoljno za krivično gonjenje.
Ukrajina je 4. aprila, prema pisanju ukrajinskih medija, izručila Azerbejdžanu državljanina te zemlje koji se borio na strani ruske vojske, a vlasti njegove zemlje su ga teretile za nezakonito pridruživanje stranim formacijama.
Radi krivičnog gonjenja, Ukrajina je u oktobru 2025. predala Litvaniji osumnjičenog za ratne zločine.
Hiljade stranih regruta
Rusija je od početka invazije na Ukrajinu regrutirala hiljade stranih državljana iz više od 130 zemalja, procjene su ukrajinskih vlasti koje su navedene i u izvještaju koji su aprilu objavili Međunarodna federacija za ljudska prava (FIDH) i ukrajinska organizacija Truth Hounds.
Ukrajinske vlasti procjenjuju da bi Rusija tokom ove godine mogla regrutirati 18.500 stranih državljana.
Izvještaj FIDH-a i Truth Hands zasnovan na istraživanjima i razgovorima sa zarobljenim ruskim vojnicima, opisuje različite načine regrutiranja, od ponude dobro plaćenih poslova do ruskog državljanstva, dok su neki potpisivali ugovore kako bi izbjegli zatvor.
Ne postoje zvanični podaci o broju osoba sa Zapadnog Balkana koje su se pridružile ruskoj vojsci. Prema mapi koju je objavio projekt “Želim živjeti”, procjene za Srbiju iznose između 100 i 499 osoba, dok se su ostale zemlje Zapadnog Balkana u kategoriji sa manje od 100 dobrovoljaca u ruskoj vojsci.
Prema podacima ukrajinskog Koordinacijskog štaba za postupanje s ratnim zarobljenicima, poginulo je više od 5.100 stranih državljana koji su se borili u ruskoj vojsci.
Ukrajina u zarobljeništvu drži državljane 48 zemalja, podaci su Štaba, dok ruska strana nije objavila zvanične podatke
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
