Kineski državni proizvođač i trgovac naoružanja koji je pod sankcijama Zapada zbog suradnje s Rusijom koja vodi rat protiv Ukrajine, među izlagačima je na sajmu vojne opreme koji su organizirali Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine i entitetska Vlada Federacija BiH s domaćim kompanijama.
Poly Technologies došao je u Sarajevo s maketama dronova koje koristi Narodnooslobodilačka vojska Kine, antidron sistema te navođenih raketa, granata, raketnih bacača i jurišnih brodova.
Organizatori iz BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) kako se sankcionirana kineska kompanija našla na sajmu u zemlji koja je u Akcijskom planu za članstvo u NATO-u i kandidat za članstvo u EU, čiju bi vanjsku i sigurnosnu politiku trebala pratiti prema potpisanim sporazumima.
“To se nije smjelo desiti. Odobrenja za dolazak ljudi, firmi i sredstava, naoružanja, municije moralo je dati više instanci. Onaj ko je organizovao sajam morao je izvršiti provjere. Ne bi me čudilo ni da je to namjeran previd jer je vjerujem da se to slučajno desilo”, kazao je za RSE Sead Jusić, bivši zamjenik ministra obrane BiH.
Jusić kaže kako su te dolaske i nastupe “trebali filtrirati Ministarstvo obrane, Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo vanjske trgovine BiH”.
“Znate kako je to u BiH, za neke ljude u tim ministarstvima su neke zemlje prijateljske, za druge nisu”, kaže Jusić.
Sjedinjene Američke Države stavile su Poly Technologies na listu sankcioniranih subjekata u junu 2024. godine.
Prema američkim navodima, kineska kompanija je ruskoj vojnoj industriji isporučila navigacijske sisteme za vojne helikoptere Mi-17, uz drugu tehnologiju “dvostruke namjene” koja se može koristiti u vojne svrhe.
London je aprilu 2025. godine uveo sankcije Poly Technologiesu zbog aktivnosti koje, prema obrazloženju britanskih vlasti, doprinose ruskim vojnim kapacitetima i podrivaju suverenitet Ukrajine.
- Specijal RSE: Kina na Balkanu
EU je uvrstila je Poly Technologies na popis sankcioniranih u maju 2025. godine, navodeći da je kineska kompanija isporučivala Rusiji komponente za vojne helikoptere. Sankcije su uvele i Kanada i Ukrajina.
Istraživačka organizacija C4ADS navela je da je u međunarodnim carinskim i trgovinskim bazama podataka identificirala više od 280 isporuka kompanije Poly Technologiesu prema Rusiji.
Poly Technologies je ruskom proizvođaču municije Barnaul Cartridge Plant isporučio barut dovoljan za proizvodnju najmanje 80 miliona metaka, prema podacima ImportGenius.
BiH se “uskladila” sa sankcijama Brisela prema Rusiji te se obvezala uskladiti vanjsku politiku sa EU-om, ali sankcije nisu implementirane, dok godinama odbija zahtjeve EU da uvede vize državljanima Rusije, Kine, Turske, Saudijske Arabije i još nekih zemalja.
“BiH se na papiru uskladila sa vanjskom politikom EU, ali ne i u praksi. Vidimo to i na ovom primjeru [sajma naoružanja]. Po pitanju i vanjske i unutrašnje politike svako radi šta hoće bez ikakvih posljedica”, kaže za Radio Slobodna Evropa Haris Ćutahija iz Vanjskopolitičke inicijative BH.
Što znači prisutnost sankcionirane kompanije?
U aprilu ove godine, prije nego što je objavljen popis izlagača, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da će organizatori “pažljivo birati izlagače”.
“Kako ne bismo došli u situaciju da od dobre ideje, koju želimo realizirati, napravimo geopolitički problem”, rekao je tada Lakić predstavljajući projekt sajma Balkan Shield 2026.
RSE je zatražio odgovore od UNIS Groupa, ureda premijera Vlade Federacije BiH, ureda ministarstva ministra Lakića te ministra obrane BiH na pitanje kako se sankcionirana kineska kompanija našla među izlagačima.
Do trenutka objave nisu stigli odgovori na pitanja jesu li znali da je Poly Technologies pod sankcijama te kako je prošla provjeru.
Sama prisutnost kompanije pod sankcijama na sajmu ne predstavlja automatski kršenje američkih ili europskih sankcija.
Međutim, sklapanjem poslovnih aranžmana ili novčanim transakcijama sa sankcioniranim subjektom pojedinci, kompanije ili vlade mogu biti obuhvaćene tzv. sekundarnim sankcijama.
Ko su ostali izlagači?
Uz 22 izlagača iz Bosne i Hercegovine, na sajmu sudjeluje i pet iz Turske, dvojica iz Slovenije, te po jedna iz Egipta, Kine i Sjedinjenih Američkih Država.
Među izlagačima bio je i turski Predsjednički ured za obrambenu industriju (SSB), koji je ranije bio predmet američkih sankcija nakon turske nabave ruskog protuzračnog sistema S-400.
Osim firmi iz entiteta Federacija BiH, na sajmu izlaže i firma Orao iz Republike Srpske, koja je početkom 2000-ih bila predmet međunarodnih istraga povezanih s Irakom i kršenjem tadašnjeg režima embarga Ujedinjenih naroda.
BiH ima 15 vojno-industrijskih poduzeća, a SAD je godinama bio najveći kupac oružja iz BiH, uglavnom metaka i topničkih granata, uz Češku, Nizozemsku, Saudijsku Arabiju i Egipat.
Sajam naoružanja i vojne opreme u Sarajevu
Izvoz je pao ove godine, a proizvođači kao glavne razloge navode otežanu nabavku sirovina, rast njihovih cijena i duže rokove isporuke “zbog geopolitičkih promjena i veće potražnje za naoružanjem”.
BiH generalno ne izvozi naoružanje u područja zahvaćena ratnim sukobima, a za razliku od Srbije nije kupovala oružje iz Kine i prethodnih godina zabilježena je samo jedna donacija kamiona i buldožera.
Prema podacima koje je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (carina) dostavila RSE-u, s Ukrajinom i Iranom nije bilo nikakve direktne trgovine oružja i opreme od 2019. godine.
Ukupno gledajući sve robe, daleko najvažniji vanjskotrgovinski partner su zemlje članice EU i regije, dok BiH najveći deficit ima s Kinom.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
