Jedni prave zalihe drva za ogrjev i svijeća, drugi kupuju kuće na selu kako bi pobjegli iz grada izloženog bombardovanju. U zgradama se užurbano ugrađuju dodatni izvori napajanja električnom energijom. Prijenosni generatori prodaju se velikom brzinom. Zvaničnici razmatraju mogućnost postavljanja pontonskih mostova preko rijeke Dnjepar.
Dok Rusija pojačava intenzitet i žestinu svoje zračne kampanje, Ukrajinci se pripremaju za ono za šta mnogi strahuju da bi mogla biti najteža zima od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.
Gotovo pet godina nakon početka rata, uporna borba Ukrajine na prvoj liniji fronta dovela je ruske snage gotovo do potpunog zastoja. Posljednjih mjeseci ukrajinske snage izvele su iznenađujuću protivofanzivu koja je dovela do značajnih, iako lokaliziranih, promjena na bojnom polju.
Međutim, sposobnost Ukrajine da se odbrani od brojnih dronova na mlazni pogon, krstarećih i balističkih projektila, pa čak i sporijih dronova na propeler, sve je više opterećena ogromnim brojem ruskih oružja koja prolaze kroz zračni prostor, a potom pogađaju ukrajinske zgrade i mostove.
Uz to, Sjedinjene Američke Države, najveći pojedinačni izvor naoružanja za Ukrajinu, usporile su isporuku velikog dijela vojne opreme, a najvažnije su presretačke rakete za protivraketni sistem Patriot.
Ovaj sistem američke proizvodnje jedino je dokazano sredstvo odbrane od hipersoničnih i balističkih projektila velike brzine i razorne moći. Američke zalihe pale su na opasno nizak nivo jer su mnoge od tih presretačkih raketa preusmjerene na Bliski istok radi odbrane od iranskih napada u ratu koji je počeo krajem februara.
Američki predsjednik Donald Trump dodatno je doveo u pitanje buduću podršku SAD-a Ukrajini 10. oktobra, zahtijevajući od te zemlje da obustavi napade na ruske rafinerije i poručivši da bi trebala dobiti novog predsjednika.
Dan kasnije Trump je jednostrano proglasio “energetsko primirje” između Rusije i Ukrajine, navodeći da ono stupa na snagu odmah i da su se obje strane s tim saglasile. Ni Moskva ni Kijev nisu odmah potvrdili da je primirje stupilo na snagu. Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će Ukrajina podržati primirje ako Rusija postupi na isti način. Međutim, ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu su nastavljeni, uključujući napad na kombinovano postrojenje za proizvodnju električne i toplotne energije u Harkivskoj oblasti te oštećenja energetskih postrojenja u Kijevu.
“Realističan scenarij je da bismo mogli vidjeti ponavljanje prošle zime. To znači napade na infrastrukturu za grijanje i komunalne usluge”, rekao je za Current Time Oleh Popenko, predsjednik Saveza korisnika komunalnih usluga Ukrajine. “Od toga uopće nismo zaštićeni, a nije zaštićen niko.”
Vitaliy Kupchak, koji vodi udruženje suvlasnika stambene zgrade u kijevskom okrugu Solomjanski, rekao je da je udruženje uvelo posebnu naknadu za stanare i tim novcem uredilo malo sklonište u podrumskom prostoru koji je ranije služio kao “smetljište”.
“Za otprilike mjesec dana sve je očišćeno, zidovi i pod su okrečeni, a ljudi su donijeli šta god su mogli. Neko je dao kauč, neko mali krevet”, rekao je za Ukrajinski servis RSE-a tokom nedavnog obilaska.
“Kada se oglasi uzbuna zbog zračnog napada, ljudi ponekad ovdje provedu noć. Kao što vidite, nema mnogo mjesta za spavanje, pa ljudi donose vlastite prostirke i vreće za spavanje i jednostavno ih mogu raširiti na podu i ovdje spavati.”
Posljednjih sedmica Rusija je izvela više napada na mostove preko rijeke Dnjepar, koja dijeli ukrajinsku prijestolnicu. Glavne vladine zgrade i veliki dio stanovništva grada nalaze se na zapadnoj obali, ali i na istočnoj obali živi znatan broj ljudi – oko 40 posto gradskog stanovništva.
Lyudmyla Petrovna, koja živi u višespratnici na istočnoj obali Dnjepra, prisjetila se koliko joj je teško bilo prebroditi prošlogodišnje ruske napade i prekide grijanja.
Već je u hodniku ostavila zalihe vode za piće u bocama od pet litara, a za svoj električni štednjak nabavila je plamenik na alkohol, u slučaju nestanka struje. Paketiće instant supe složila je u kartonske kutije.
“Evo grijača za ruke. Čarape. Prijenosna baterija”, rekla je za Current Time tokom nedavne posjete njenom domu.
Kazala je da se moli da zima bude toplija, spominjući narodno vjerovanje u ukrajinskim selima prema kojem bi vrijeme trebalo biti blaže ako ovogodišnji luk nema ljusku.
Sve veći broj stanovnika Kijeva kupuje kuće na selu izvan grada, ako to sebi mogu priuštiti, nadajući se da će se tamo skloniti i izbjeći najgore posljedice mogućih predstojećih ruskih napada.
Olena, koja je zamolila da bude identifikovana samo imenom, nedavno je kupila kuću s vrtom oko 100 kilometara južno od Kijeva. Ne mora putovati na posao, što joj olakšava preseljenje. Kazala je da glavne prostorije imaju zasebne plinske grijalice, pa neće zavisiti od centralnog grijanja.
“Prvo što smo uradili bilo je da nabavimo drva za ogrjev. Hrastova. Platili smo 78 dolara po kubnom metru i ukupno kupili šest kubnih metara”, rekla je.
Drugi ne žele otići ili nemaju mnogo izbora.
“Jednostavno nemam gdje otići, to je sve. Zato ne planiram nigdje ići”, rekao je jedan muškarac za Ukrajinski servis RSE-a. “Pretpostavljam da bih planirao odlazak kada bih imao gdje otići, ali ovako – ne.”
Most do proljeća
Ranije ovog mjeseca ruski napadi dronovima pogodili su južni i sjeverni most u Kijevu, nakon čega su vlasti zatvorile te i druge mostove ili ograničile saobraćaj na njima. Te mjere izazvale su velike saobraćajne gužve, poremetile javni prijevoz i otežale kretanje širom grada. Neki stanovnici odlučili su mostove prelaziti pješice.
Vladini zvaničnici sada razgovaraju o postavljanju privremenih pontonskih mostova u slučaju da postojeći budu oštećeni toliko da se ne mogu popraviti u kratkom roku. Takvo privremeno rješenje dodatno je otežano činjenicom da se Dnjepar tokom hladnih zima može zalediti.
Ministar saobraćaja Mykola Kalashnyk izjavio je i da se razmatra mogućnost izgradnje tunela ispod Dnjepra.
Kao i u mnogim gradovima koji su se brzo širili tokom sovjetskog perioda, veliki dio kijevske infrastrukture za grijanje centraliziran je u ogromnim kotlovnicama koje griju hiljade domova. Ukrajinske vlasti užurbano rade na decentralizaciji tog sistema izgradnjom manjih kotlovnica, ali stručnjaci upozoravaju da ti napori kasne.
“Ako neprijatelj uništi tri velike [gradske toplane], približno 1,5 miliona stanovnika moglo bi ostati bez grijanja”, rekao je Volodymyr Omelchenko, direktor energetskih programa u Centru Razumkov, istraživačkom centru sa sjedištem u Kijevu.
“Danas je pitanje opstanka”, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitali Klitschko u intervjuu za AFP 8. oktobra.
Klitschko je izjavio da neće narediti potpunu evakuaciju jer je “najbolji scenarij za [ruskog predsjednika Vladimira] Putina da svi odemo i prepustimo mu naše prazne gradove i našu zemlju”.
Međutim, ponovio je ranije pozive stanovnicima da privremeno napuste prijestolnicu ako su u mogućnosti, rekavši: “Bez obzira na to koliko se dobro pripremimo, ako protivzračna odbrana ne bude funkcionisala, mogli bismo se naći u lošem scenariju.”
Klitschko i vlada Zelenskog ne slažu se oko brojnih pitanja, a međusobno su razmjenjivali optužbe u vezi s tempom priprema Kijeva i okolne regije za još jednu zimu ruskih napada.
U objavi na Telegramu 9. oktobra Zelenski je oštro kritikovao, kako je naveo, “propust gradskih vlasti da preduzmu neophodne korake u gotovo svim aspektima”. Klitschko je odbacio te kritike.
‘Gađat će sve’
Ruska strategija ciljanja civilne infrastrukture Ukrajine datira još od prve pune zime rata, kada je Kremlj shvatio da ruske snage neće jednostavno pregaziti ukrajinsku odbranu, kako su mnogi u Moskvi predviđali.
Krajem 2022. godine Putin je imenovao generala poznatog po nemilosrdnom komandovanju tokom rata u Siriji da nadgleda sistematsku kampanju razaranja civilne infrastrukture, uključujući elektrane i elektroenergetsku mrežu. Međunarodni krivični sud je 2024. godine podigao optužnice protiv dvojice visokih ruskih vojnih komandanata zbog njihove uloge u kampanji zračnih napada.
Od tada Ukrajina ubrzano jača svoju odbranu, učvršćuje elektroenergetsku mrežu i pomaže građanima da prebrode oštre zime. Prošla zima bila je posebno teška.
Uoči pete pune zime rata, ukrajinske vlasti tvrde da su presrele ruski dokument koji predstavlja mogući plan kampanje za smanjenje snabdijevanja električnom energijom u Kijevu, Harkivu i Odesi za čak 90 posto. Plan predviđa i drastično smanjenje isporuke električne energije, grijanja i vode u velikim gradovima širom zemlje, kao i napade na kanalizacione sisteme.
Dokument, čiju je kopiju istraživačka redakcija Ukrajinskog servisa RSE-a dobila od izvora u ukrajinskim odbrambenim snagama, navodi 60 “ključnih ciljeva”. Među njima su trafostanice koje prenose električnu energiju iz tri nuklearne elektrane koje su još u funkciji i pod kontrolom Ukrajine, deset hidroelektrana i desetine drugih postrojenja.
Pored elektrana i druge infrastrukture, u dokumentu se navodi da bi jedan od ciljeva bio onesposobljavanje trafostanica, dalekovoda i interkonektora u blizini zapadne granice, preko kojih se električna energija uvozi iz Evrope i distribuira dalje unutar Ukrajine.
“Rusi će pokušati pogoditi najranjivije tačke Ukrajine… bez obzira na to koliko su se Ukrajinci dobro pripremili. Kakva god bila ranjivost, budite spremni da je zaštitite”, rekla je Kateryna Shynkaruk, ukrajinska naučnica na Školi za upravu i javne službe Bush u Washingtonu.
“Nije pitanje hoće li ciljati data centre ili benzinske pumpe”, rekla je u podcastu Centra za novu američku sigurnost. “Ciljat će sve.”
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
