Zrak zagađen 12 puta iznad granice: TE Tuzla nije morala odmah prijaviti da je prekoračila emisije

Foto: Ilustracija Tuzlanski.ba

Službeni dokumenti Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Federalne uprave za inspekcijske poslove pokazuju koliko je zaista bilo zagađenje iz Bloka 4 Termoelektrane Tuzla krajem augusta i ko je o njemu znao, a ko nije.

Dok su stanovnici Šićkog Broda 22. i 23. augusta fotografisali gust, tamni dim i talog na automobilima i dvorištima, mjerni sistem na dimnjaku Bloka 4 bilježio je koncentracije čvrstih čestica od 210 do 250 mg/Nm³.

Granica koju za ovaj blok propisuje Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP) za 2026. i 2027. godinu iznosi 20 mg/Nm³. Drugim riječima, iz dimnjaka je izlazilo između 10,5 i 12,5 puta više prašine nego što je dozvoljeno.

Ove brojke ne dolaze od aktivista niti od nezavisnih mjerenja, nego iz automatskog sistema same Termoelektrane. Navedene su u odgovorima na zastupničko pitanje Admira Čavalića, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. 

Ministarstvo prvo čulo od građana

Najznačajniji detalj iz dokumentacije Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Federalne uprave za inspekcijske poslove, dostavljenim u odgovoru na zastupničko pitanje Admira Čavalića u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. tiče se toga kako je informacija stigla do nadležnih.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma navodi da je za povećane emisije saznalo 24. augusta, i to iz pritužbe građana Mjesne zajednice Šićki Brod. Termoelektrana je ministarstvu službeni dopis o povećanju emisija poslala tek 26. augusta, kada je problem prema njenim navodima već bio saniran.

S druge strane, tadašnji direktor Termoelektrane Fuad Muminović u izjavi datoj kantonalnoj inspekciji naveo je da je o tehničkom problemu još 21. augusta obaviješten federalni urbanističko-ekološki inspektor. Ova dva navoda otvaraju pitanje gdje je informacija zastala između 21. i 24. augusta.

Kvar pet dana nakon remonta

Prema podacima ministarstva, Blok 4 je bio na redovnom godišnjem remontu od 15. jula do 15. augusta, a ponovo je pokrenut 20. augusta. Već tog i narednog dana pojavili su se problemi u sistemu pneumatskog transporta pepela, jer je sistem gubio transportni zrak.

Posljedica je bila da se pepeo nije mogao normalno odvoditi iz koševa elektrofiltera. Kako su se koševi punili, filteri su gubili kapacitet, a sve više prašine odlazilo je kroz dimnjak.

Kvar je, prema dokumentima, otklonjen 23. augusta uveče, ali je pražnjenje nagomilanog pepela potrajalo pa su emisije sporo vraćane na projektovani nivo. Ministarstvo navodi da u tom periodu nisu evidentirani drugi kvarovi koji bi mogli utjecati na emisije.

Termoelektrana je u izjavi priznala povećane emisije od 21. do 25. augusta, dok se službeni podaci o mjerenjima u odgovoru ministarstva odnose samo na 22. i 23. august. Ministarstvo je od Termoelektrane zatražilo kompletne podatke i navelo da će ih naknadno dostaviti Parlamentu.

Inspektor naložio smanjenje proizvodnje

Federalna uprava za inspekcijske poslove u postupak se uključila po službenoj dužnosti i na zahtjev Tužilaštva Tuzlanskog kantona. Iz akta od 1. septembra, koji potpisuje federalna inspektorica zaštite okoliša Alma Kereš, vidi se da je inspekcija od Termoelektrane hitno tražila objašnjenje kvara i rezultate kontinuiranog monitoringa, nakon čega su utvrđena prekoračenja.

Još prije izricanja upravne mjere, 26. augusta u 8:18 sati, direktor Termoelektrane javio je inspektorici da su emisije “normalizovane”. Inspekcija je ipak, nakon uvida u dnevne izvještaje i poređenja s NERP vrijednostima, Termoelektrani naložila da opterećenje Bloka 4 spusti na najniži tehnički prihvatljiv nivo, uz obavezu redovnog dostavljanja rezultata monitoringa.

Zakon ne obavezuje na hitnu prijavu

Ministarstvo u odgovoru otvoreno priznaje i jednu slabost propisa. Prema Zakonu o zaštiti zraka i Zakonu o zaštiti okoliša FBiH, operater je u slučaju kvara ili prekoračenja dužan odmah poduzeti mjere da emisije vrati u granice. Međutim, prema tumačenju ministarstva, zakon izričito ne propisuje da o samom prekoračenju mora bez odlaganja obavijestiti ministarstvo.

To praktično znači da je, barem u ovom slučaju, prvi alarm za nadležnu instituciju bio poziv građana, a ne obavještenje zagađivača.

Ko analizira talog sa automobila?

Na pitanje o porijeklu čestica koje su građani dokumentovali u Šićkom Brodu i okolini, Termoelektrana je odgovorila da nezavisno uzorkovanje i laboratorijska analiza nisu predviđeni njenim planom nabavki za 2026. godinu, ali da je spremna prihvatiti analizu uzoraka koje uzme nezavisna strana.

Ministarstvo je najavilo da će uzorkovanje i analiza biti naloženi kroz inspekcijski nadzor. Mjerenje kvaliteta zraka u Šićkom Brodu i oko Termoelektrane, kako navodi ministarstvo, naloženo je rješenjem federalnog inspektora još 30. jula.

Kanton bez nadležnosti, tužilaštvo radi

Kantonalni inspektor zaštite okoliša obišao je Termoelektranu 25. augusta i tada je iz Bloka 4 i dalje izlazio vidljiv tamni dim. Ipak, postupak je obustavljen jer Termoelektrana ima okolinsku dozvolu koju je 2022. izdalo Federalno ministarstvo, pa je nadzor u isključivoj nadležnosti federalnih inspektora. Predmet je proslijeđen Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.

Tužilaštvo TK potvrdilo je da je predmet formiran odmah nakon događaja te da se provode provjere, istražne radnje i vještačenja, u saradnji s inspekcijskim organima.

Izvor: Tuzlanski.ba