Daljih popuštanja od EU prema BiH neće biti

Komšić je naglasio da su geoekonomija Zapadnog Balkana i regionalna saradnja jedna od važnijih tema u ovome momentu i dobro je što stručna i akademska zajednica istražuju ove teme.

– Današnji paneli su posvećeni razmatranju ekonomskih pozicija globalnih i regionalnih aktera na Zapadnom Balkanu. Pored toga postavljeno je i važno pitanje – Može li plan rasta EU ubrzati euroatlantske integracije u Bosni i Hercegovini? Jasno je da ekonomska saradnja treba svima u regionu, jer, da parafraziram što je već davno rečeno, od sopstvene geografije ne možemo pobjeći. Nekad se regionalna saradnja odvija intenzivnije na bilateralnoj, a nekada na multilateralnoj razini. Na profiliranje tih odnosa utiču i drugi akteri van regiona, bilateralni poput SAD-a na primjer, ili multilateralni poput Evropske unije. Već četvrt vijeka se u regionu razvijaju i evoluiraju razne regionalne inicijative, više ili manje organizovane, više ili manje uspješne, ali su i dalje prisutne, rekao je on.

Istknuo je i da je ono što je neophodno za postizanje korisnih efekata je iskrena namjera saradnje na ravnopravnim osnovama, i među nama u regionu, i sa partnerima van regiona.

– Međutim često se postavlja pitanje da li je sama ekonomija regiona dovoljna za poboljšanje regionalne saradnje jer imamo dublje probleme u našim međusobnim odnosima u regionu. U političkoj praksi se javljaju tri modela odgovora na kompleksna politička pitanja u regionalnoj saradnji. Prvi je da različiti politički interesi blokiraju sve. Drugi model je da neke važne teme dobiju na zamahu, upravo jer nisu na radaru dnevne politike. I treći model je kada se multilateralnim pristupom zaobilaze ili ublažavaju politički problemi u regionalnoj saradnji kroz različite institucionalne vidove saradnje i specijalizirane agencije, poručio je Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Komšić je pojasnio da bi bilo najbolje kada bi se politički problemi mogli riješiti bilateralno, i na ravnopravnim osnovama razvijati dobrosusjedsku političku i ekonomsku saradnju, šireći jedan prostor sigurnosti i blagostanja za sve građane regiona.

– No, političke datosti u regionu nas upućuju na traženje rješenja kroz institucionalizirane mehanizme regionalne saradnje. Da bi bilo koja država mogla uopće sudjelovati u takvim procesima, važne su iskrene namjere, jasan cilj i poznat pravac kretanja. Politika koju ja zagovaram, jer ne mogu govoriti u ime svih članova Predsjedništva ovdje, jeste iskrena namjera očuvanja i razvoja jedne demokratske, multietničke zemlje u regionu koji živi u miru i ima prosperitetnu budućnost. Načelno imamo jasan cilj, a to je usvajanje evropskih standarda i članstvo u Evropskoj uniji jednog dana, kad se steknu uslovi. Dio političkih aktera u BiH je i za članstvo u NATO-u kao faktoru sigurnosti koji doprinosi povećanju interesa za investicijama i dugoročnijoj stabilnosti regiona. Na žalost, na ovu temu nemamo niti načelan politički konsenzus, poručio je on.

Također je naglasio da bi pravac trebao biti jasan, usvajanje propisa i standarda koje nas na zakonskom i tehničkom nivou uvlače u geoekonomski interesni krug kojem svi u regionu pripadamo, a to je Evropa.

– To su sve one aktivnosti koje omogućavaju našim privrednicima, stručnjacima, akademicima, radnicima raznih profila, ne samo da budu konkurentni van Bosne i Hercegovine, već da tu svoju konkurentnost mogu ostvariti i iz Bosne i Hercegovine. Iako ne treba zanemariti ni druga tržišta van Evrope u ciljanim oblastima privrede, ipak je naša ekonomija najviše naslonjena na evropsku. U tom svjetlu, pokazale su se veoma korisnim u proteklom periodu, specijalizovane regionalne institucije poput Regionalnog vijeća za saradnju, koje je omogućilo postizanje sporazuma o priznavanju akademskih i stručnih kvalfikacija za pojedine struke te tako ojačalo regionalno tržište radne snage. Još u vrijeme pandemije COVID-a 19, CEFTA je provela u djelo zelene koridore i olakšala prekograničnu trgovinu. Transportna zajednica sa zemljama regiona unapređuje standarde transporta i sigurnosti na putevima, dok energetska zajednica uspostavlja okvir transformacije energetskog sektora regiona i zelene agende, rekao je Komšić, te dodao:

“Smatram da mi u Bosni i Hercegovini prvenstveno trebamo izbjegavati bilo kakve zablude koje nam oduzimaju dragocijeno vrijeme, i istinski provesti zahtjeve iz Mišljenja Evropske komisije za BiH iz 2019. godine. S tim u vezi je i pitanje: Može li plan rasta EU ubrzati euroatlantske integracije u Bosni i Hercegovini? Moje je mišljenje da može. No svima treba biti jasno kako su ta sredstva uslovljena ispunjavanjem konkretnih reformskih prioriteta, te da daljih političkih popuštanja sa strane EU prema BiH neće biti”.

(Vijesti.ba)