Jedni gase pogone, drugi ulažu milione: Gdje se sve u BiH grade fabrike?

Dok su 2026. godinu u dijelu Bosne i Hercegovine obilježili gašenje proizvodnje u nekadašnjim industrijskim gigantima, stečajevi i smanjenje broja radnika, na drugim lokacijama istovremeno niču novi proizvodni pogoni vrijedni desetine miliona maraka.

Automobilska i metaloprerađivačka industrija privlače nove investicije, proizvodnja se širi u Prnjavoru, Sarajevu, Nevesinju, Gradišci i Visokom, dok Zenica i Lukavac prolaze kroz jednu od najvećih industrijskih transformacija posljednjih decenija.

Gradovi koji su decenijama predstavljali sinonim za tešku industriju suočavaju se s gašenjem tradicionalnih proizvodnih sistema, dok se novi centri proizvodnje razvijaju uglavnom oko manjih, tehnološki modernijih i izrazito izvozno orijentiranih kompanija, piše Akta.

Da ova transformacija nije samo zbir pojedinačnih poslovnih priča pokazuju i posljednji podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Industrijska proizvodnja u BiH u prvih šest mjeseci 2026. godine bila je za 3,4 posto manja nego u istom periodu prošle godine, dok je prerađivačka industrija zabilježila pad od 2,1 posto. Razlike između pojedinih grana, međutim, ogromne su.

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica porasla je za čak 25,5 posto, proizvodnja baznih metala za 8,9 posto, a gotovih metalnih proizvoda za 3,7 posto. Istovremeno je proizvodnja tekstila pala za 31,8 posto, koksa i rafiniranih naftnih proizvoda za 34,5 posto, a mašina i uređaja za 13,6 posto.

Upravo se iza tih statističkih podataka krije priča o novoj industrijskoj mapi zemlje.

Zenica ostala bez integralne proizvodnje čelika

Najsnažniji simbol promjene svakako je Zenica.

U Novoj Željezari Zenica 23. aprila završen je proces obustave integralne proizvodnje čelika. Nakon gašenja Aglomeracije, iz Visoke peći izlivena je posljednja količina tečnog gvožđa, a u Čeličani obrađena posljednja talina čelika.

Time je završen višedecenijski ciklus integralne proizvodnje koji je praktično oblikovao savremeni industrijski identitet Zenice.

Nekoliko mjeseci kasnije stigao je i pravni epilog. Općinski sud u Zenici 12. augusta 2026. godine otvorio je stečajni postupak nad Novom Željezarom Zenica i za stečajnog upravitelja imenovao Jasmina Hadžirašidovića.

Koksara u Lukavcu ugašena nakon više od pola stoljeća

Slična slika početkom godine stigla je iz Lukavca.

Nakon više od pola stoljeća rada zaustavljena je proizvodnja u Koksari Lukavac. Nova Željezara Zenica, koja je od oktobra 2025. do februara 2026. pokušavala održati proizvodnju Koksare kroz zakup, saopćila je da je u nabavku uglja i održavanje proizvodnje uložila oko 52 miliona KM, ali da je nastavak finansiranja postao neodrživ. Gašenje je direktno pogodilo približno 800 radnika.

Kasniji podaci govorili su o potraživanjima oko 850 radnika u ukupnom iznosu od gotovo 7,7 miliona KM, dok je imovina Koksare ponuđena na prodaju.

Zenica i Lukavac tako su u samo nekoliko mjeseci izgubili proizvodne procese koji su desetljećima predstavljali jedan od temelja teške industrije u BiH.

Ali dok se na jednoj strani industrijske mape gase visoke peći i koksne baterije, na drugoj se pripremaju potpuno drugačiji proizvodni kapaciteti.

Prnjavor: Gotovo 30 miliona KM za novi industrijski kompleks

Jedna od trenutno najvećih najavljenih domaćih proizvodnih investicija realizuje se u Prnjavoru.

Kompanija DiS Eurostandard, proizvođač čeličnih konstrukcija i dijelova za rashladne vitrine i police, planira investiciju vrijednu gotovo 30 miliona KM.

Kompanija trenutno zapošljava oko 230 radnika, dok bi novi investicijski ciklus trebao donijeti još oko 100 radnih mjesta. Posebno je značajno što oko 95 posto proizvodnje kompanije završava u izvozu, prvenstveno na austrijskom tržištu.

Novi kompleks trebao bi objediniti proizvodnju, skladištenje gotovih proizvoda i repromaterijala te prostor za obuku zaposlenih.

Prnjavor tako jača poziciju jednog od novih metaloprerađivačkih centara, čiji razvoj više nije vezan za velike državne industrijske sisteme, nego za privatne kompanije integrirane u evropske lance dobavljača.

Nevesinje dobija robotizovanu proizvodnju za automobilsku industriju

Još zanimljivija promjena dešava se u Nevesinju.

Kompanija iFORM iz Širokog Brijega planira otvoriti proizvodni pogon za metalne komponente namijenjene automobilskoj industriji. Početna investicija procjenjuje se na oko milion eura, dok bi kroz daljnje širenje mogla dostići između 2,5 i tri miliona eura.

Proizvodnja bi trebala početi na približno 1.500 kvadratnih metara, a prostor kasnije biti proširen na oko 5.000 kvadrata. U prvoj fazi planirano je 50, a nakon proširenja do 100 radnih mjesta. Pogon bi trebao biti opremljen savremenom opremom i robotizovanim sistemima.

Posebnost ove investicije je činjenica da kapital dolazi iz drugog dijela Bosne i Hercegovine. iFORM je kompanija iz Širokog Brijega koja već posluje na međunarodnom tržištu, a novi pogon pokazuje da se domaće proizvodne kompanije sve češće šire izvan mjesta u kojima su prvobitno nastale.

Gradiška očekuje investiciju od oko 15 miliona eura

Još veća strana investicija najavljena je u Gradišci.

Izraelska kompanija proizvodnju sanitarija i kupatilske opreme seli iz Turske u Bosnu i Hercegovinu, a vrijednost projekta procijenjena je na oko 15 miliona eura, odnosno približno 29 miliona KM.

Prema informacijama objavljenim početkom jula, objekat je već bio završen, dopremala se oprema, a organizovana je i obuka budućih radnika. U prvoj fazi očekuje se između 80 i 100 zaposlenih, dok bi ukupan broj mogao dostići između 120 i 150. Cjelokupna proizvodnja trebala bi biti namijenjena izvozu.

Ako projekat bude realizovan prema najavljenom planu, Gradiška će dobiti još jedan značajan izvozno orijentiran proizvodni kapacitet.

Sarajevo jača automobilsku industriju

Automobilska industrija istovremeno dobija novu investiciju i u Sarajevu.

Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila je finansiranje do 15 miliona eura kompaniji Selzer Automotive Bosnia za kapitalna ulaganja i povećanje proizvodnih kapaciteta.

Kompanija u Rajlovcu proizvodi metalne dijelove i sklopove za automobilske transmisije, kočnice i motore, a dio je njemačke Selzer Grupe, dobavljača velikih proizvođača kao što su Volkswagen, Daimler, BMW i Stellantis.

Investicija je posebno usmjerena na dijelove za potpuno električna i hibridna vozila s niskim emisijama, a EBRD navodi da bi projekt trebao rezultirati otvaranjem najmanje 100 novih radnih mjesta.

Proizvodnja iz SAD-a seli se u Konjic

Još jedan primjer globalnog preslagivanja industrijskih lanaca ide u korist BiH.

Japanska kompanija Tsubaki-Nakashima odlučila je zatvoriti fabriku u američkoj saveznoj državi Tennessee, a proizvodnju valjaka iz tog pogona preseliti u Bosnu i Hercegovinu.

Kompanija već ima značajne kapacitete u Konjicu, gdje je 2023. godine otvorila novu fabriku konusnih valjaka vrijednu oko 50 miliona KM i površine približno 10.000 kvadratnih metara. Najnovija odluka dodatno povećava značaj Konjica u globalnoj proizvodnoj mreži japanske grupacije.

Ovaj primjer posebno pokazuje jednu od mogućnosti za bh. industriju – privlačenje dijela proizvodnje koju velike međunarodne kompanije sele sa skupljih lokacija.

Alternativa gradi veliki proizvodni pogon

Među najvećim novim proizvodnim investicijama koje bi mogle dodatno promijeniti industrijsku mapu BiH nalazi se projekt sarajevske kompanije Alternativa, koja u Visokom planira izgradnju fabrike vrijedne 100 miliona KM.

Planirani proizvodni pogon prostirat će se na oko 45.000 kvadratnih metara, što ovu investiciju svrstava među značajnije industrijske projekte koji se trenutno pripremaju u Bosni i Hercegovini. Važan korak ka realizaciji napravljen je u julu potpisivanjem Protokola o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Visoko za period 2014–2034. godine po skraćenom postupku, čime se stvaraju prostorno-planski preduslovi za projekt.

Investicija je posebno značajna jer je riječ o širenju domaće proizvodne kompanije. Alternativa je tokom višedecenijskog poslovanja od male zanatske radnje izrasla u jednog od značajnijih bh. proizvođača u oblasti prerade metala i proizvodnje termoizolacionih panela, limova i pratećih proizvoda, s poslovanjem usmjerenim i na inostrana tržišta.

Planirana fabrika od 45.000 kvadratnih metara dodatno potvrđuje trend koji se vidi širom zemlje – novu industrijsku mapu BiH ne oblikuju samo strani investitori nego sve više i domaće kompanije koje kapital reinvestiraju u povećanje proizvodnih kapaciteta.

Visoko dobija novu fabriku kreveta

Visoko se pritom izdvaja kao jedna od lokacija s nekoliko značajnih novih projekata, od nove fabrike kompanije Alternativa do proširenja proizvodnje domaćeg brenda MojSan.

Kompanija Delibašić poliuretani, vlasnik brenda MojSan, u Visokom gradi novu fabriku kreveta. Prva faza obuhvata oko 6.250 kvadratnih metara proizvodnog prostora i investiciju veću od šest miliona KM, dok je u drugoj fazi planirano dodatnih 4.000 kvadrata.

Početak proizvodnje očekuje se krajem 2026. godine. Kompanija je navela i da će nova fabrika omogućiti dodatno zapošljavanje i udvostručavanje postojećih kapaciteta u proizvodnji kreveta.

Novi pogon baruta mijenja industrijsku namjenu Bukinja

Još jedna nova tačka na industrijskoj mapi mogla bi postati lokacija nekadašnjeg rudnika Kreka u Bukinju kod Tuzle.

Vlada Federacije BiH izdvojila je pet miliona KM Pretisu za izgradnju pogona za proizvodnju eksplozivne tvari, odnosno baruta. Program obuhvata pripremne aktivnosti i stvaranje uslova za razvoj novih proizvodnih kapaciteta, a cilj je jačanje domaće namjenske industrije i smanjivanje zavisnosti od uvoza ključnih komponenti.

Planirano je da novi industrijski sadržaji budu razvijani na prostoru nekadašnjeg rudnika u Bukinju, što je još jedan primjer promjene namjene starih industrijskih lokacija.

U Cazin stiže austrijski investitor

Nova investicija najavljena je i u Cazinu, gdje se nastavlja širenje Poslovne zone Ratkovac. Austrijska kompanija Kulin World postat će jedanaesti poslovni subjekt koji će razvijati svoje kapacitete u ovoj poslovnoj zoni, nakon što je s Gradom Cazinom ozvaničila saradnju potpisivanjem ugovora.

Investicija će biti realizirana na zemljištu površine oko 3.500 kvadratnih metara, na kojem je planirana izgradnja novog proizvodno-poslovnog objekta. Kompanija će u Cazinu razvijati proizvodnju modularnih kioska, kao i preradu kafe, čaja i drugih napitaka, dok će pogon obuhvatiti i skladištenje, montažu te tehničku pripremu aparata.

Prema najavljenim planovima, objekt će imati prizemlje i tri sprata. Dolazak austrijskog investitora dodatno širi industrijsku mapu Unsko-sanskog kantona i pokazuje da se novi proizvodni kapaciteti ne koncentriraju samo oko tradicionalnih industrijskih centara, nego sve više i u poslovnim zonama manjih bh. gradova.

Zvornik: Nova Alumina u velikom investicionom ciklusu

Dok se pojedini tradicionalni industrijski sistemi suočavaju s gašenjem proizvodnje, Nova Alumina u Zvorniku provodi jedan od najvećih investicionih ciklusa u svojoj novijoj historiji. Na više lokacija unutar fabričkog kompleksa istovremeno se grade novi proizvodni objekti, modernizuju postojeći pogoni i uvode novi proizvodni programi, s fokusom na proizvode veće dodane vrijednosti i jačanje izvoza.

Među najvećim projektima je izgradnja dvošahtne peći za proizvodnju kreča kapaciteta 250 tona dnevno, kao i novog pogona za sušenje i mljevenje hidrata. Završena je i izgradnja pogona za proizvodnju tečnosti za automobilsku industriju, uključujući DEF, rashladne tečnosti i tečnosti za vjetrobranska stakla, čime kompanija ulazi u nove proizvodne segmente i otvara mogućnost plasmana na nova tržišta.

Investicijski ciklus obuhvata i planirano proširenje proizvodnje korunda, modernizaciju i automatizaciju postojećih pogona te unapređenje logističke infrastrukture.

Tekstil i obuća pod sve većim pritiskom

Dok metaloprerađivačka i automobilska industrija privlače nove projekte, tradicionalna radno intenzivna proizvodnja suočava se sa sasvim drugačijim trendom.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je proizvodnja tekstila u prvih šest mjeseci 2026. pala za 31,8 posto, proizvodnja odjeće za 4,8 posto, a kože i srodnih proizvoda za 5,9 posto.

Posljedice se već vide u kompanijama. Banjalučka fabrika obuće Bema smanjila je broj zaposlenih za oko 100, a najavljeno je moguće dodatno smanjenje za oko 200 radnika. Kao razlozi navode se pad narudžbi, rast troškova i sve snažnija konkurencija jeftine robe i globalnih platformi.

Od velikih sistema prema manjim, automatizovanim izvoznicima

Kada se svi ovi projekti i gašenja stave na jednu mapu, postaje vidljiva mnogo šira promjena.

BiH ne ostaje bez industrije, ali se mijenja vrsta industrije na kojoj počiva njena proizvodnja.

Dok veliki sistemi pod državnim okriljem gase proizvodnju i radna mjesta, novi industrijski zamah već godinama dolazi iz realnog sektora. Privatne domaće i strane investicije postaju glavni nosilac razvoja, izvoza i novih proizvodnih kapaciteta u BiH.

Izvor: Agencije