Odbacivanje nastavka pregovora o članstvu u Evropskoj uniji na Islandu moglo bi dodatno otvoriti prostor Crnoj Gori, koja se sada izdvaja kao zemlja kandidat koja bi najbrže mogla završiti proces pristupanja Uniji.
Nakon što su građani Islanda na referendumu odbacili nastavak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, pažnja se ponovo usmjerava na Crnu Goru, koja bi, prema ocjenama evropskih zvaničnika i političara, mogla postati sljedeća nova članica EU.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec ocijenio je da je nakon islandskog „ne“ upravo Crna Gora ostala država koja bi u relativno kratkom roku mogla biti spremna za članstvo.
„Sada je Crna Gora jedina zemlja koja će za Evropsku uniju biti spremna vrlo brzo. Naravno, nije još sve završeno, nije sve idealno, ali će biti jedina“, rekao je Šarec.
„Važno je da Podgorica sada ništa ne pokvari“
Šarec smatra da odluka Islanda ne bi trebalo da uspori evropski put Crne Gore.
Prema njegovim riječima, dvije zemlje se nalaze u potpuno različitim okolnostima, zbog čega rezultat islandskog referenduma ne bi trebalo direktno povezivati sa procesom pristupanja Crne Gore.
„Vrlo je važno da politika Crne Gore sada nešto ne koči i da se nešto ne poremeti“, upozorio je Šarec.
On je dodao da bi Podgorica trebalo da nastavi putem kojim je krenula i iskoristi trenutnu poziciju.
Milović: „Najbolja stvar koja je mogla da se desi“
Bivši ministar pravde Crne Gore Andrej Milović otišao je korak dalje, ocijenivši da je islandsko „ne“ najbolja stvar koja je mogla da se dogodi Crnoj Gori.
„EU očajnički želi da pošalje poruku svijetu da je živa i da se širi poslije 13 godina stagnacije, a naš glavni konkurent Island je sam sebe isključio, čime je Crna Gora sada jedini ozbiljni kandidat“, naveo je Milović.
Prema njegovoj ocjeni, Crna Gora sada ima priliku koju ne bi smjela propustiti.
Milović je ukazao i na razliku u odnosu na Albaniju, navodeći da je ona u procesu pregovora značajno iza Crne Gore, dok su ostali kandidati još udaljeniji od članstva.
Zbog toga smatra da su sada potrebni političko jedinstvo i odgovornost kako bi Crna Gora završila posljednju fazu puta prema EU.
Zašto su Islanđani rekli „ne“?
Jedno od ključnih pitanja tokom islandske kampanje bilo je ribarstvo, koje predstavlja jedan od najvažnijih sektora islandske ekonomije.
Protivnici članstva upozoravali su da bi ulazak u EU značio prihvatanje zajedničke ribarske politike Unije, što bi moglo otvoriti islandske vode ribarskim flotama drugih članica.
Ukoliko bi postala članica EU, Island bi morao uskladiti svoju politiku sa pravilima Unije, uključujući i zajedničku ribarsku politiku.
Island je zahtjev za članstvo prvi put podnio 2009. godine, nakon velike finansijske krize, dok je proces pregovora prekinut 2013. dolaskom evroskeptične vlade.
Istovremeno, Island je već dio jedinstvenog tržišta EU i šengenskog prostora, što članstvo čini specifičnim pitanjem u odnosu na druge države kandidate.
Crna Gora sada ima otvorena vrata
Ishod referenduma na Islandu ne znači automatski da će Crna Gora postati članica EU, ali joj politički otvara dodatni prostor.
Za Podgoricu sada ostaje ključan zadatak da nastavi reforme i izbjegne nove političke blokade.
Ako uspije da zadrži tempo pregovora i ispuni preostale uslove, Crna Gora bi mogla postati prva nova članica Evropske unije nakon dugog perioda bez proširenja.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
