Preteške torbe i dalje jedan od najčešćih uzroka bolova u leđima i umora kod školaraca u FBiH

Od početka školske 2026./2027. godine problem preteških torbi nije zaobišao ni djecu u školama na području Federacije BiH i jedan su od najčešćih uzroka bolova u leđima i umora kod djece.

U izjavi za Fenu prim. dr. sc. Aida Vilić Švraka, dr. med. iz Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH istaknula je da se loše držanje kod neke djece primjećuje već u drugom razredu osnovne škole te ukazala na preventivne mjere kojih se trebaju pridržavati roditelji, nastavnici i učenici.

Kaže da je ključno paziti ne samo na težinu nego i na veličinu, oblik i raspored stvari u torbi.

Nepravilno držanje

„Naime, težina torbe vuče tijelo natrag. Dijete se naginje prema naprijed da održi ravnotežu, što iskrivljuje kičmu. Torbe na jednom ramenu mogu otežati disanje i uzrokovati veće promjene u držanju tijela nego nošenje na oba ramena. Preteške torbe troše i više djetetove energije pri hodu“, navodi dr. Vilić Švraka.

Školske torbe, s knjigama i ostalim stvarima potrebnim za nastavu, znaju težiti i do pet kilograma. Većina torbi teža je od deset posto djetetove tjelesne mase, iako zdravstvene preporuke navode da težina ne bi smjela prelaziti pet do deset posto.

„Granica od 15 posto tjelesne mase smatra se maksimumom koji se ne smije prekoračiti. Torbe teže od deset posto djetetove težine troše više energije i prisiljavaju tijelo na naginjanje prema naprijed, nazad ili u stranu, što narušava pravilno držanje“, istakla je doktorica.

Pravilno nošenje

Današnji ruksaci zamijenili su klasične torbe, a kada su dobro dizajnirani i pravilno namješteni, leđni i trbušni mišići mogu poduprijeti teret. U praksi to, nažalost, često nije slučaj.

Činjenica je da, osim težine, i nepravilno nošenje ruksaka može izazvati bolove i istezanje mišića vrata, leđa i trbuha. Vilić Švraka naglašava da ne postoji jedinstvena granica težine za svako dijete jer ona zavisi od dobi, tjelesne građe, snage i dužine puta do škole.

Iako sama težina torbe nije jedini uzrok skolioze i drugih trajnih deformacija, pretežak ruksak i nepravilno nošenje sigurno doprinose bolovima, umoru i lošem držanju.

Raspored tereta

„Kako bi se to izbjeglo, ruksak se treba nositi na oba ramena. Naramenice moraju biti zategnute tako da ruksak stoji visoko na leđima i blizu kičme. Gornji rub ruksaka trebao bi biti nekoliko centimetara ispod vrha lopatica, a donji nekoliko centimetara iznad struka. Sadržaj treba organizirati tako da se najteži predmeti, poput knjiga, stave najbliže leđima. Takav raspored ravnomjerno raspoređuje teret i smanjuje rizik od problema s mišićima i kostima“, rekla je Vilić Švraka o preporukama koje zahtijevaju saradnju djece, roditelja, nastavnika i ljekara.

Roditeljima je poručila da bi pri kupovini trebali birati lakše modele ruksaka sa širokim naramenicama i dodatnim pojasom oko struka, a po mogućnosti i preko prsa.

„Ruksaci s više pretinaca olakšavaju pravilnu raspodjelu tereta. Važno je da ruksak ne bude širi od djetetovog grudnog koša, a zbog sigurnosti je dobro da ima reflektirajuće trake. Treba birati i što lakše pernice te paziti na težinu ostale opreme, kao što su boce s vodom i elektronski uređaji. Ruksak mora čvrsto stajati uz leđa, bez prostora za pomicanje dok dijete hoda. Preporučuje se barem jednom sedmično pregledati sadržaj ruksaka, izbaciti nepotrebne stvari i pakirati ga isključivo prema rasporedu časova za taj dan“, kazala je Vilić Švraka.

Uloga škola

Preventivne mjere koje obrazovni sistem može preduzeti kako bi se smanjio štetni uticaj teške školske torbe na zdravlje djece uključuju kreiranje rasporeda s blokovima časova, kako bi učenici imali manje različitih predmeta tokom dana i nosili manje knjiga.

Zatim, kako dodaje, u raspored jednog dana ne treba istovremeno uvrštavati predmete koji zahtijevaju više didaktičkog materijala, poput tjelesnog odgoja, likovne kulture i tehničkog obrazovanja.

Prema mogućnostima, trebalo bi osigurati školske ormariće za djecu kako bi dio knjiga mogao ostati u školi.

Svakodnevno kretanje

„Ukoliko je moguće, učenicima također treba dozvoliti da imaju jednu svesku po predmetu, tankih korica i što manjeg formata“, navodi dr. Vilić Švraka.

Zaključila je da nastavnike, roditelje i učenike treba redovno podsjećati na pravila o težini i nošenju ruksaka. Uz to, važno je izbjegavati predugo sjedenje, ograničiti vrijeme pred ekranima na manje od dva sata dnevno te poticati djecu na najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti svakog dana.

Zdravo odrastanje i pravilan razvoj temelj su zdravijeg društva i ulaganje u budućnost.

Razvoj djece

Preteške školske torbe mogu ozbiljno narušiti zdravlje i pravilan razvoj djece.

„Djeca školskog uzrasta u školi provode od tri do šest sati dnevno. Kosti i mišići su im još u razvoju, pa dugo sjedenje, nedostatak kretanja i neprilagođeno opterećenje negativno utiču na držanje i opće zdravlje, a školska torba jedan je od faktora koji se često zanemaruje“, poručila je za Fenu prim. dr. sc. Aida Vilić Švraka, dr. med. iz Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Izvor: Agencije