Samo nekoliko minuta kretanja umjesto sjedenja povezano s nižom smrtnošću od raka

Sjedilačko ponašanje sve je češća navika savremenog života. Novo istraživanje pokazuje da je povezano s većim rizikom od raka i smrti povezane s rakom.

Poslovi za radnim stolom, dugo gledanje televizije i beskrajno skrolanje na kauču imaju nešto zajedničko. Sve to podstiče malo kretanja i vrlo nisku potrošnju energije. Takvo ponašanje svodi se na sjedenje, zavaljivanje ili ležanje.

Prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, oko 25 posto odraslih u SAD-u fizički je neaktivno. To znači da se uopće ne kreću izvan posla.

Odavno je poznato da cjelodnevno sjedenje povećava rizik od srčanih bolesti. Ono može dovesti i do smanjenja mišićne mase. Sada nova studija iz Ujedinjenog Kraljevstva ukazuje i na vezu s rakom.

Šta je pokazala studija o sjedilačkom ponašanju

Studija je objavljena u časopisu PLOS Medicine. Istraživači su proučavali vezu između dugotrajnog sjedenja, rizika od raka i smrti uzrokovane rakom.

Utvrđeno je da su osobe koje su prekidale sjedenje kretanjem ili vježbanjem imale manju vjerovatnoću da umru od raka. To važi čak i za laganu fizičku aktivnost.

Ljudi koji su vrijeme provedeno sjedeći prekidali s najmanje sat lagane aktivnosti imali su 12 posto manji rizik od smrti povezane s rakom. To uključuje sporo hodanje ili kućne poslove, poput pranja suđa.

Kod onih koji su 30 minuta sjedenja zamijenili umjerenom fizičkom aktivnošću, stopa smrtnosti povezana s rakom bila je niža za 8 posto. Osobe koje su samo pet minuta sjedenja zamijenile intenzivnim vježbanjem imale su 22 posto nižu stopu smrtnosti povezane s rakom.

Dr. Heidi Prather rekla je za HuffPost da je glavna poruka jednostavna. Treba samo ustati i prekinuti neaktivnost.

Ona je osnivačica i medicinska direktorica Programa za medicinu životnog stila pri bolnici Hospital for Special Surgery u New Yorku. Prather nije učestvovala u ovom istraživanju.

Kako je istraživanje provedeno

Učesnici studije praćeni su medijalno 12,38 godina. Tokom tog perioda bilježene su dijagnoze raka i smrti povezane s rakom.

Istraživači su analizirali podatke 91.292 odrasle osobe. Svi su sedam dana nosili uređaje na zglobu. Ti uređaji pratili su fizičku aktivnost i vrijeme provedeno u neaktivnosti.

Sjedilačko ponašanje podijeljeno je u dvije grupe. Prva je produženo sjedilačko ponašanje, koje traje duže od 30 minuta bez prekida. Druga je prekinuto sjedilačko ponašanje, koje traje kraće od 30 minuta i prekida se kretanjem.

Osobe s višim stopama produženog sjedenja imale su veći rizik od određenih vrsta raka. Među njima su rak dojke, debelog crijeva, jednjaka, štitne žlijezde i jetre. Imale su i veći rizik od smrti od raka.

Zašto kretanje može pomoći

Prema riječima Prather, kretanje pomaže u smanjenju upale u organizmu. To može smanjiti rizik od raka.

Ona navodi da je rizik za neke vrste raka, poput raka dojke, debelog crijeva i prostate, u 60 posto slučajeva genetski uslovljen. Preostalih 40 posto povezano je sa životnim navikama.

Tu spadaju ishrana, san, stres, društvene veze, odnosi, upotreba štetnih supstanci i fizička aktivnost. Sve to može povećati rizik od hronične sistemske upale i hroničnih bolesti.

Studija ima i ograničenja

Iako rezultati djeluju ohrabrujuće, autori navode i ograničenja. Učesnici iz baze UK Biobank imali su viši nivo fizičke aktivnosti od opće populacije Ujedinjenog Kraljevstva.

Također nije poznato šta su tačno radili dok su bili neaktivni. Mogli su putovati na posao, raditi, gledati film ili obavljati nešto drugo.

Ipak, poruka istraživanja ostaje jasna. Važno je da se više krećete tokom dana. To je bitno čak i ako redovno vježbate.

Kratke pauze, lagana šetnja i kućni poslovi mogu biti koristan početak. Svako prekidanje sjedenja može donijeti korist za zdravlje.

Izvor: Agencije