Bosna i Hercegovina pridružila se odluci Vijeća Europske unije kojom su uvedene restriktivne mjere protiv 826 kompanija i 743 osobe povezane s ruskim vojno-industrijskim kompleksom, saopćeno je 3. novembra iz Vijeća EU.
Uz BiH, odluci su se pridružili Albanija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Ukrajina.
Te zemlje obavezale su se da će svoje nacionalne politike uskladiti s odlukom Vijeća EU, a Europska unija pozdravila je njihovo opredjeljenje.
Riječ je o odluci koju je Vijeće EU usvojilo 12. oktobra 2026. godine, kada je na listu sankcioniranih uvršteno ukupno 1.569 osoba i pravnih subjekata.
Prema navodima Vijeća, riječ je o najvećem pojedinačnom proširenju liste sankcioniranih osoba i kompanija povezanih s ruskom vojnom industrijom od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Oktobarski paket obuhvata 826 ruskih kompanija i 743 osobe koje upravljaju tim kompanijama. Prema obrazloženju Vijeća EU, kompanije su dio ruskog vojno-industrijskog kompleksa, dok su osobe na listi sankcionirane zbog podrške tom sektoru.
Među kompanijama su dobavljači komponenti za neke od najnaprednijih ruskih vojnih sistema, uključujući rakete, bespilotne letjelice i avione.
Riječ je, između ostalog, o proizvođačima elektronskih komponenti, poluprovodnika, mikročipova, komunikacijske i radarske opreme, navigacijskih sistema, eksploziva i municije.
Prema procjeni Vijeća EU, kompanije obuhvaćene ovim paketom ostvaruju godišnji promet od najmanje 20 milijardi eura i zapošljavaju više od 250.000 ljudi.
Sankcije podrazumijevaju zamrzavanje imovine sankcioniranih osoba i pravnih subjekata, zabranu stavljanja sredstava i ekonomskih resursa na raspolaganje tim osobama i kompanijama, kao i zabranu putovanja u EU za sankcionirane fizičke osobe.
EU je nove mjere obrazložila nastavkom ruske agresije na Ukrajinu i napadima na civilnu infrastrukturu. Cilj je, između ostalog, ograničiti pristup ruske vojne industrije dobavljačima i komponentama potrebnim za proizvodnju oružja.
Odluka od 12. oktobra dio je šireg režima europskih sankcija uvedenih nakon ruske aneksije Krima 2014. godine i dodatno proširenih nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Usklađivanje BiH s ovom odlukom dio je njene suradnje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
