Eurozona je skliznula u recesiju u prvom tromjesečju ove godine nakon revidiranja službenih brojki koje su pokazale smanjenje ekonomije bloka zbog rastućih troškova života koji su utjecali na potrošnju građana.
Prema podacima Eurostata, statističke agencije EU-a, bruto domaći proizvod (BDP) je pao za 0,1 posto u prvom kvartalu 2023. i u zadnja tri mjeseca 2022. nakon revizije prethodnih procjena. Tehnička recesija se općenito definira kao dva uzastopna kvartala negativnog rasta.
Prethodne procjene su ukazivale da je eurozona jedva izbjegla recesiju s nultim rastom u oba tromjesečja.
Ažurirani podaci pokazuju da je EU zapravo ušla u recesiju nakon što je BDP pao za 0,1 posto u prvom tromjesečju ove godine, nakon smanjenja od 0,2 posto u zadnjem kvartalu 2022.
Velika Britanija je izbjegla recesiju početkom godine, dok je rast u SAD-u ostao pozitivan. Međutim, obujam BDP-a u eurozoni i EU-u je premašio 2 posto ispod razine zabilježene u posljednjem tromjesečju 2019., prije izbijanja pandemije COVID-19, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva gdje je ekonomija i dalje 0,5 posto manja.
Kućanstva širom eurozone su pod pritiskom zbog sve većih troškova života nakon što je ruska invazija na Ukrajinu dovela do naglog rasta cijena plina, što je rezultiralo najvišim stopama inflacije od osnivanja eurozone.
S obzirom na potrošače pod pritiskom zbog viših cijena energije i hrane, krajnja potrošnja kućanstava smanjila je BDP u cijelom eurozoni za 0,1 postotni bod, nakon većeg pada od 1 postotnog boda u prethodnom tromjesečju.
Nekoliko ekonomija eurozone bilo je u recesiji ili se približilo tome da zabilježe dva uzastopna kvartala pada, uključujući Njemačku, najveću ekonomiju EU-a. Francuska je zabilježila rast blizu nule, s ravnomjernim rastom u četvrtom tromjesečju i skromnim povećanjem od 0,2 posto u prvom tromjesečju 2023.
Irska je zabilježila pad BDP-a od 4,6 posto u prvom kvartalu ove godine. Međutim, ekonomisti su izrazili sumnju u to da ti podaci o BDP-u odražavaju stvarno stanje irske ekonomije. Uzrok ovog pada mogao bi biti povezan s određenim čimbenicima koji su privremeni ili specifični za određene sektore irskog gospodarstva. Analitičari upozoravaju da bi trebalo provesti daljnje istraživanje kako bi se bolje razumjeli faktori koji su utjecali na ovaj rezultat i kako bi se procijenile dugoročne ekonomske perspektive Irske.
Napominje se da je inflacija u cijeloj eurozoni naglo opala posljednjih mjeseci, pri čemu je godišnja stopa smanjena s vrhunca od 10,6 posto prošle jeseni na 6,1 posto u svibnju. Takav pad inflacije izazvao je spekulacije da će Europska centralna banka možda završiti s ciklusom povećanja kamatnih stopa u cilju suzbijanja brzog rasta cijena. No, stručnjaci ističu da će odluka ECB-a o povećanju kamatnih stopa na sljedećem sastanku o politici vjerojatno biti neovisna o dokazima o tehničkoj recesiji u eurozoni.
Ipak, sumarum, Iako to zvanična politika nikada neće priznati, po svemu sudeći sankcije koje su trebale pogoditi Rusiju najviše su koštale obične građane EU, isto kao i nekontrolisano štampanje novca tokom besmislenih zatvaranja svega i svačega za dvije godine pandemije.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
