Iako je 27. maja stupio na snagu zakon kojim su uvedene strože kazne za prekršaje, čini se da ni prekršajni nalozi nisu dovoljni da pojedine vozače zaustave u divljanju na cestama.
Da u BiH prekršajni nalozi koje im napiše policija ne predstavljaju prepreku da nastave sa divljanjem za volanom potvrđuje podatak da je 10 rekordera nanizalo neplaćene kazne u ukupnom iznosu od čak 759.124 KM.
Prema podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), najveći dug ima vozač iz Brčkog.
Ko ima najveće kazne?
U njegovoj “kolekciji” se nalaze prekršajni nalozi od 137.146 maraka. Na drugom mjestu je vozač iz Gračanice, koji ima dug od 105.705 KM, a treće i četvrto mjesto su “osvojili” vozači iz Gradačca, koji imaju neplaćene kazne od 85.530, odnosno 76.242 KM.
Slijede, ponovo, vozači iz Gračanice (63.130 KM) i Gradačca (61.324 marke), a iza njih su vozači iz Ilidže (60.940 KM), Živinica (60.492 KM), Istočnog Novog Sarajeva (54.870) i Maglaja (53.745 KM).
Dino Memić iz Mostara, stalni sudski vještak za oblast drumskog saobraćaja, smatra da, kada govorimo o vozačima koji kontinuirano ponavljaju saobraćajne prekršaje, rješenje ne treba tražiti isključivo u povećanju novčanih kazni.
Ključno je, ističe ovaj stručnjak, uspostaviti sistem u kojem se višestruki povratnik prepoznaje kao posebno rizična kategorija i prema kojem se sankcije progresivno pooštravaju.
Prema njegovim riječima, vozač koji jednom napravi prekršaj i vozač koji 10 ili 20 puta ponavlja iste ili teže prekršaje ne bi trebalo da budu tretirani na isti način.
“Kod takvih vozača potrebno je, pored novčane sankcije, primjenjivati obaveznu edukaciju, ponovnu provjeru poznavanja saobraćajnih propisa, a kod težih i učestalih prekršaja i zabranu upravljanja motornim vozilom, odnosno oduzimanje vozačke dozvole. Poseban akcenat mora biti na efikasnom izvršenju izrečenih sankcija. Ako vozač može godinama gomilati neplaćene kazne i istovremeno nastaviti nesmetano učestvovati u saobraćaju, onda sankcija gubi svoj preventivni karakter”, rekao je Memić za Nezavisne novine.
Zato smatra da cilj sistema ne treba da bude samo kažnjavanje, nego upravljanje rizikom.
“Potrebno je identifikovati vozače koji svojim ponašanjem predstavljaju kontinuirani rizik za sigurnost saobraćaja i prema njima primijeniti stroži i progresivni režim mjera. Drugim riječima, kod povratnika u prekršajima treba djelovati prije nego što njihov sljedeći prekršaj rezultira saobraćajnom nezgodom i eventualno ljudskim žrtvama”, poručio je Memić.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
