Za bosanskohercegovačke poljoprivrednike godina nije dobro počela. Blaga zima i česte kiše, dovele su u pitanje, između ostalog, i rod pšenice. Ali, ne samo to. Zbog slabog roda, ali i kvaliteta žitarica, uskoro bi moglo poskupiti i brašno.
Da je rod pšenice dvostruko manji, u odnosu na prošlogodišnji, malo je reći, zabrinuti su mlinari iz Odžaka. No, osim vremenskih neprilika koje su mrsile konce u procesu rađanja pšenice, na ruku im nisu išle ni veoma skupe cijene repromaterijala za sijanje.
“Em je slab kvalitet, slab rod, proljetne kiše su učinile svoje. Veoma skup je bio i repromaterijal za sijanje i što se tiče gnojiva i sjemena. Evo, ja sa svojih 70 hektara, kad bih bio na nuli, ali daj Bože”, kaže mlinar Muhamed Omićević.
Minus im je sasvim izvjestan, svjesni su mlinari, pa se bore da štete svedu na minimum. No, osim prirodnih uslova, odnosno neuslova, kišno proljeće uslovilo je i pojavu određenih biljnih bolesti, koje su dodatno ugrozile njen kvalitet, pojašnjavaju agronomi.
“Imali smo jako blagu zimu, pšenice nisu odradile svoj proces jarovizacije na vrijeme, kada je trebalo. Imali smo i određene abiotske faktore, koji su se odrazili na crvenilo pšenice i dovoljno stresne uslove, tako da pšenica nije u potpunosti bila fiziološki najzdravija u žetvi”, ističe agronom Jovo Čančarević.
Samim tim, u problemu nisu samo proizvođači, nego i prerađivači, kojima je izazov naći načine da zadrže kvalitet.
“Kvalitet je slabiji, u odnosu na prethodnu godinu. Prvo je oštećen proizvođač, a onda i mi, kao prerađivači imamo problema kako bi zadržali kvalitet. Moramo iskoristiti svoje iskustvo”, pojašnjava tehnolog Muharem Agić.
Situaciju im ne olakšava ni upornost korova tokom žetve.
“U nekom drugom dijelu vegetacije imali smo problem, sa retrovegetacijom korova, znači, jak pritisak korova tokom žetve u zadnjih nekih 15 do 20 dana, tako da će vjerovatno biti i dosta nečistoća u samoj pšenici”, dodaje Čančarević.
Svi ovi faktori mogli bi, zbog upitnog roda, ali i kvaliteta, utjecati i na cijenu brašna, koje bi moglo da poskupi. Ipak, ni sami proizvođači trenutno ne mogu kalkulisati, jer cijene diktira situacija u regionu.
“Vijesti koje dolaze iz regiona su da je, od ukupne proizvodnje pšenice i u Hrvatskoj i u Srbiji, nebitno gdje, negdje oko 60% mlinarske mlinske pšenice, a ostalo već ide od treće, četvrte klase što je zabrinjavajuće. Što se tiče domaće pšenice, mi smo spremni da primimo sve količine koje budu došle, vidi se da je roba slabija, možda dijelom i zbog toga što su mineralna gnojiva bila izuzetno skupa, možda se šparalo na prehrani, i sad imamo rezultate kakvi jesu”, kaže Ivica Majić, direktor “Mlina Majić”.
Osim što gube strpljenje, mlinari gube i nadu.
“Već deset dana samo je nervoza, ne znamo kako će. Mi ćemo vršiti, na nuli smo. Ali, kako ćemo, čime ćemo posijati sad…”, ističe mlinar Muhamed Omićević.
Pomogla bi pomoć nadležnih. Do sada su imali podsticaje, u iznosu od oko 450 KM/ha, kažu mlinari, no postoje obećanja da bi mogli iznositi i više. Do tada, mogu se uzdati samo u sebe, ali i raspoloženje prirode, koja im, do danas, nije pokazala naklonost.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
